1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko će platiti odštetu ?

Nakon što je prošle sedmice Sud u za ljudska prava u Stazburu donio presudu u da se vrati stara devizna štednja jednoj građaniki BiH, vlasti u toj zemlji se sada spore tko je nadležan da te pare vrati, država ili entitet. Pošto je donešena prva takva presuda, vlasti pak u Banjoj Luci su pošto poto na brzinu ponovo počele od danas sa do registracijom starih deviznih štediša na šta građani burno reaguju jer se prilikom svake doregistracije znatno smanji njihov broj. Procjene govore da je građanima BiH prija rata u bankama ostalo zarobljeno oko 4 milijarde dolara.

Banja Luka - Banski dvor

Banja Luka - Banski dvor

Iako je Ruža Jeličić prije sedam dana dobila spor protiv države BiH pred međunarodnim sudom u Strazburu da joj se vrati oko 160 hiljada Eura koje je ona sa svojim mužom dala kao štednju jednoj od banaka prije rata, još uvijek se ne zna ko bi traj novac trebalo da isplati država ili entitet.

Shodno dogovoru o raspodjeli unutrašnjeg duga, tvrdi za bosanski program radija DW predsjedavajući Savjeta ministara Adnan Terzić, po toj presudi novac bi trebalo da isplati Banja Luke a ne kako u tom entitetu tvrde država

Adnan Terzić: Ima jedan broj slučajeva, ko zan koliko, koji je presuđen u već u RS, a sudovi u Federaciji to nisu uradili i sada vlasti RS čekaju da se ode u Stazbur pa da Strazbur traži od države BiH da izvrši te presude. E ta igra neće proći.

S druge pak strane u entietetu RS još prošle godine su počeli sa isplatama po stotinu maraka onim osobama koje su imale veoma malene uloge u štednju prije rata, što bi analogno trebalo dovesti do toga da će i buduće isplate na ime stare devizne štednje po raznim osnovama ipak ispalćivati entiteti. Da je isplata stare štednje bilo, svjedoči i aktualni ministar financija u vladi RS Boško Džombić, te ne bježi od toga da entitet treba da isplati i navedeni iznos Jeličićevoj

Boško Džombić: „BiH garantuje za otpaltu s tim da se to naravno tehnički odrađuje preko budžeta entiteta. Suštinski mi otplaćujemo i iz našeg budžeta se izdvajaju sredstva kojim će se iskupljivati po dospjeću obveznica kada one dospjevaju: Što se tiče ovih presuda tačno je i ja sam radio u banci i tačno je da je bilo određenih presuda i da su određene banke prije terećene za nekakav iznos i da je bilo isplata u RS.“

Država prema nekim procjenam duguje građanima BiH sa kamatam oko 4 milijadre dolara stare devizne štenje. Kako bi se znalo koliko štediša ima urađno je i nekoliko popisa ili verifikacija štednih uloga i štediša. Nakon svakog popisa broj štediša se manjivao i time se smanjivao dug prema njima. Prije dva mjeseca u Federaciji BiH je počela nova verifikacija a od danas i u entietu RS, pojašnjava Đorđe Mikeš iz Agencije za hartije od vrijednosti, s tim da će se ovaj put će se na iznos dodati još 0,5. posto kamate za svaku godinu.

Đorđe Mikeš: „S obzirom da ljudi koji su prošle godine učestvovali u verifikaciji nemaju obračunatu tu kamatu, njih pozivamo ponovo da dođu, znači ne popunjavaju ponovo iz početka zahtjeve jer je to jednom već urađeno, ali moradju doći sa štednom knjižiciom da bismo mogli rekonstuisati promet i da im obračunamo tih 0,5 posto.“

U Udruženju starih deviznih štediša tvrde da se radi o obmani i da tim potpisima država i njeni entietti pošto poto hoće smanjiti dug i time izbjeći val predsuda kojima bi se nekad uložen novac morao vratiti pravim vlasnicima.

Amila Omersoftić: „Sistem verifikacije je nezakonit i agencije koje vrše verifikaciju u suštini nepotrebno malteretiraju štediše“

Svetozar Nišić: „Verifikaciju je Ustavni sud BiH poništio 2. decembra 2005. godine, a ovaj pokušaj verifikacije je pokušaj sakrivanja tragova gdje je nestalka devizna štednja.“

  • Datum 06.11.2006
  • Autor Stanko Smoljanovic
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUkV
  • Datum 06.11.2006
  • Autor Stanko Smoljanovic
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUkV