1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko će biti treći predsjednik Hrvatske?

Izborna ćutnja počela je u ponoć uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Ankete pokazuju da je Ivo Josipović kandidat SDP-a u prednosti u odnosu na nezavisnog kandidata Milana Bandića.

Bandić i Josipović u trci za trećeg predsjednika Hrvastke.

Bandić i Josipović u trci za trećeg predsjednika Hrvastke.

Ivo Josipović i Milan Bandić, kandidati su za trećeg hrvatskog predsjednika. Završne ankete pokazuju kako je u prednosti SDP-ov kandidat Josipović. On, prema većini njih dobiva oko 55 posto, a nezavisni kandidat Milan Bandić oko 35 posto naklonosti birača. No, Bandić ističe kako će ishod, što ćemo ga okvirno znati u nedjelju, oko 22 sata, biti u njegovu korist.

Građani Hrvatske najdepresivniji u Evropi

Ivo Josipović

Predizborne optužbe!

U završnim sučeljavanjima Bandić je napao na Josipovića zbog ogromne imovine i zbog toga što je najavio kako će on zacrvenjeti Hrvatsku, dok Josipović uzvraća kako je želio kampanju u kojoj bi se govorilo o programima, kaljužu u koju je kampanju pretvorio Bandić. Na pitanje što neće raditi kao dosadašnji predsjednik Stipe Mesić, Milan Bandić odgovorio je kako on neće pričati viceve, neće tužiti građane, neće se svađati s Crkvom i neće mu smetati križevi. Josipović smatra kako je pogrešan pristup uspoređivati njega i predsjednika Mesića jer je on, kako je kazao, svoj čovjek i ima svoj stil. Ipak će se opreznije postaviti prema nekim pomilovanjima, nego što je to činio predsjednik Mesić.

Gospodarstvo u teškoj recesiji, 20 posto veća nezaposlenost nego u istom razdoblju prošle godine, najava daljnjih otpuštanja, pad standarda građana ...i, kao posljedica svih tih negativnih trendova građani Hrvatske, koji su među najdepresivnijima u Europi. A je li Hrvatska tako podijeljena zemlja, kako bi se dalo zaključiti iz predizborne kampanje dvojice kandidata u drugom izbornom ciklusu?

‘Partizani’ i ‘ustaše’

Milan Bandić

Moze li Bandić i do Pantovčaka?

Iako bismo mogli reći kako je glavna podjela u zemlji na one koji imaju posao i redovitu plaću i onih koji se bore da održe i golu egzistenciju, proteklih su dana analitičari tvrdili kako se na ovim izborima odlučuje između dvije Hrvatske. Ali, tvrdi profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, riječ je o dubokoj društvenoj i političkoj podjeli, koja više ne odgovara tradicionalnoj ideološkoj podjeli Hrvatske na ljevicu i desnicu, agnostičke liberale i katoličke konzervativce, 'partizane' i 'ustaše'. Podjela je to koja odražava i dramatičnu krizu vjerodostojnosti HDZ-a, napose dosadašnje nespremnosti na borbu protiv korupcije i kriminala.

Izborni rezultati prvog kruga pokazuju kako je za Josipovića ponajviše glasovalo obrazovano, urbano i građansko biračko tijelo, dok su Bandićevi birači nadasve tranzicijski gubitnici, klijenti državnih potpora ili darova što ih je Bandić dijelio šakom i kapom kao zagrebački gradonačelnik. Bandić se predstavlja kao stranački neovisan čovjek, blizak običnim ljudima, nasuprot stranački dirigiranom, blijedom partijskom aparatčiku Josipoviću. On pak uzvraća kako su predstojeći izbori sraz svjetla i tame, pravednosti i kaljuže u kojoj je on zagovornik svjetla, demokracije i Europe.

Tko god postao trećim hrvatskim predsjednikom određivat će društvenu klimu u zemlji, ali ne puno više od toga. Jer, ulaskom u NATO Hrvatska je definirala svoju vojno-sigurnosnu politiku, što je inače u nadležnosti Predsjednika Republike. Skorim članstvom u Europskoj uniji definirat će se mnoge, pa i vanjska politika, a time će dodatno biti smanjen djelokrug rada trećeg hrvatskog predsjednika. Zbog toga ne čude razmišljanja kako i Hrvatska treba razmisliti o tome da ubuduće predsjednika države bira u parlamentu, kako je to određeno u razvijenim demokracijama.

Autor: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Svetozar Savić