1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ko će biti kriv ako BiH ostane bez imovine?

Prema Ugovoru o sukcesiji, BiH je vratila imovinu preduzeća bivših jugoslavenskih republika, a sopstvenu sada potražuje na sudovima. Srbija i Hrvatska krše Ugovor, ali odgovornost snosi i BiH, upozoravaju analitičari.

default

Bh. vlasti nisu učinile dovoljno

Analitičar Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Duljko Hasić tvrdi da su vlasti u BiH malo toga poduzele kako bi zaštitile i vratile imovinu bh. preduzeća u bivšim jugoslavenskim republikama. „Bh. vlasti nisu potpisale sporazume o imovinskopravnim odnosima sa Srbijom i Hrvatskom gdje se i nalazi najviše imovine bh. pravnih subjekata. S druge strane, vlasti u BiH nisu formirale odgovarajuće agencije za zaštitu te imovine. Tek je prije nekoliko dana formirana Direkcija za pasivnu bilansu koja će voditi računa o imovini bh. preduzeća“, kaže Hasić.

Iako njegovo imenovanje na funkciju direktora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka Federacije BiH još nije potvrđeno u Domu naroda Parlamenta Federacije, Senad Rahimić je za Deutsche Welle najavio „ofanzivu“ u borbi za zaštitu i povrat imovine bh. firmi, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko milijardu KM.

Parlament BiH Gebäude der gemeinsamen Institutionen

U Parlamentu BiH je više puta pokretano pitanje imovine bh. preduzeća

Optužbe na račun poslijeratne vlasti

„Samo Gradac (u Republici Hrvatskoj), koji je mala sredina, ima 66.000 kvadratnih metara hotelskog prostora naših preduzeća. Prema broju objekata, najviše potraživanja imaju Agrokomerc, Šipad Export-Import, Šipad Komerc i Fabrika duhana Sarajevo. Ako govorimo o ukupnoj vrijednosti imovine, u vrhu su Šipad Export-Import, Šipad Komerc te rudnici i željeznice koji imaju velika odmarališta u Dalmaciji“, kaže Rahimić.

Za slabe rezultate u ovom procesu opozicija optužuje poslijeratnu vlast. Predsjednik Demokratske narodne zajednice (DNZ) BiH Rifat Dolić je kao poslanik u Parlamentu BiH više puta pokretao pitanje imovine Agrokomerca. On tvrdi da je BiH posljednja u regiji donijela propise za registriranje i povrat imovine „što su iskoristile kriminalne grupe“.

Zagreb, Kroatien St. MArk Kirche

Zagreb - U Hrvatskoj, kao i u Srbiji, je još uvijek znatan dio imovine bh. preduzeća

Protivpravno raspolaganje imovinom

„Kao primjer saradnje domaćih i inostranih kriminalaca na polju prisvajanja imovine BiH je i otimanje oko 600 kvadratnih metara poslovnog prostora Agrokomerca u Zagrebu u tržnom centru Zagrepčanka vrijednog više od 3 miliona KM. Na žalost, puno je takvih primjera“, kaže Dolić. Dolić upozorava i na primjere „etničke naklonosti“ domaćih zvaničnika prema zemlji u kojoj se nalazi imovina BiH. „Tako zvaničnici iz reda hrvatskog naroda pokazuju naklonost kada je u pitanju imovina BiH u Hrvatskoj, dok srpski zvaničnici ispoljavaju naklonost kada je riječ o imovini BiH u Srbiji“, kaže Dolić.

Duljko Hasić kaže da dijelovi imovine pojedinih bh. firmi nikada nisu uknjiženi. „Svakako da su direktori pojedinih bh. preduzeća sa mešetarima iz susjednih zemalja iskoristili priliku i dio neuknjižene imovine prodavali ili iznajmljivali“, kaže Hasić. Hasić tvrdi da vlasti u Hrvatskoj i Srbiji nisu dozvolile jednostavniji postupak povrata imovine te da su pravne subjekte upućivali na sudove kako bi tamo tražili svoja prava, ne uvažavajući Ugovor o sukcesiji. Međutim, upozorava da to neće opravdati neaktivnu bh. vlast ako BiH ostane bez značajnog dijela svoje imovine.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić