1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko štiti prava vojnika na Balkanu ?

12. maj 2009

Da li bi Srbija i Bosna i Hercegovina mogle uskoro da dobiju i ombudsmana za pitanje Oružanih snaga, o tome je diskutovano u ponedjeljak (11. maja) na prvoj međunarodnoj konferenciji u Berlinu.

https://p.dw.com/p/Hnz8
Jedan od njemačkih oficira iz sastava Bundeswehra u Sarajevu prilikom susreta sa britanskim vojnicima iz sastava UN
Jedan od njemačkih oficira iz sastava Bundeswehra u Sarajevu prilikom susreta sa britanskim vojnicima iz sastava UNFoto: dpa

Srbija je posljednja zemlja u Evropi, koja je uvela Instituciju ombudsmana za ljudska prava. Uvedena je tek prije godinu i pol dana, za razliku od ove Institucije u susjednoj BiH koju je prije 8 godina nametnuo tadašnji visoki predstavnik, Volfgang Petrič.

Nacionalni ombudsman Srbije štiti ljudska prava svih građana, uključujući i pripadnike vojnih snaga. Različita istraživanja i statistike pokazuju, kažu, da su protekli ratovi ostavili veliki trag i na psihu i na život vojske, a državni aparat nije učinio dovoljno da ublaži posljedice. I pored velikih problema pomenute populacije, koji su se gomilali decenijama, u Srbiji nema izgleda da bude osnovana poesebna Institucija ombudsmana za pitanja Oružanih snaga, kaže nacionalni ombudsman Srbije, Saša Janković: “Možda za za nekih 10,20,30 godina možemo reći da treba ići u pojedinačne ombudsmane, u ovom momentu u Srbiji to nije slučaj.”

BH. vojnici dobijaju vojnog ombudsmana

Vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na aerodromu u Sarajevu
Vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na aerodromu u SarajevuFoto: Samir Huseinovic

Da će Oružane snage susjedne Bosne i Hercegovine dobiti svog ombudsmana, sada je već sasvim izvjesno. Saradnja sa njemačkim kolegama datira još od 2006. Godine. Zakon je prošao prvo čitanje u Parlamentu, i trebalo bi da u praksi zaživi za najdalje dva mjeseca, tvrdi predsjednik Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH, Branko Zrno: “Ombudsman i jeste zbog toga da mu se svaki vojnik, svaki časnik, svaki pripadnik, svaki uposlenik Oružanih snaga može slobodno obratiti po bilo kojem problemu, on pokreće instrumente istrage, provjere, kontrole, definiranja problema”.

“Berlinska izjava” garant buduće međunarodne saradnje

Njemački ministar odbrane Franz Josef Jung
Njemački ministar odbrane Franz Josef JungFoto: AP

Cilj ove prve i budućih međunarodnih konferencija jeste da se stvore lični kontakti i razmjene prekogranična iskustva i informacije. Potrebno je razviti saradnju koja će biti od dugoročnog interesa svih vojnika, kaže Rajnhold Robe (Reinhold Robbe), njemački ombudsman za pitanje Oružanih snaga. Robe je mišljenja da svaka nacija ima svoju sopstvenu vojnu kulturu i vojnu filozofiju. “Ove razlike mogu da budu preduslov određenih konflikata. Budemo li, međutim, zajedno razvili uspješnu međunarodnu bezbjednosnu politiku, ubijeđen sam da ćemo moći da prebrodimo ove razlike, uspjećemo da koordiniramo i naše nacionalne vojne principe i filozofije”, kaže Robe.

Teoriju ombudsmana Robea potvrđuje i njemački ministar odbrane, Franc Jozef Jung (Franz Josef Jung). “Prijetnje današnjice, kao što su međunarodni terorizam, oružje za masovno uništenje, državne krizno-konfliktne situacije, više ne možemo unilateralno da riješimo. Zato nam je i potrebna međunarodna saradnja”, stav je njemačkog ministra odbrane. Prva međunarodna konferencija upriličena je povodom obilježavanja 50. godišnjice postojanja Institucije ombudsmana za pitanja oružanih snaga Njemačke. Na kraju konferencija biće potpisana takozvana “Berlinska izjava” koja će služiti kao model za međunarodnu razmjenu i saradnju.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Senad Tanović