Ko će zamijeniti Lajčaka?

Rok za podnošenje prijava zemalja koje pretenduju da njihov kandidat zauzme mjesto Miroslava Lajčaka istekao je u ponedjeljak (09.02.). Odluka o novom šefu OHR-a bi, prema nezvaničnim informacijama, mogla biti donesena 1. marta. Neke zemlje povukle su svoje kandidate jer su znale da ne mogu da „dobiju bitku“ sa mnogo jačim kandidatima zemalja EU. Kao naizgledniji kandidati pominju se Emir Perry Jones, bivši britanski amabasdor pri UN-u i Alexandros Malas, bivši grčki ambasador u SAD. Politički analitičar Tanja Topić smatra da je ključno pitanje da li će uopšte doći do zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika i da će taj momenat odrediti ulogu novog visokog predstavnika: “Prema sadašnjim nagovještajima pretpostavlja se da recimo Velika Britanije još nije sklona potpunom zatvaranju OHR-a i pretvaranju u Kancelariju specijalnog predstavnika. Možda ni Savjet za implementaciju mira nije načisto da li će doći do zatvaranja ili ne. Mislim da će insistirati na postavljenim uslovima, a pošto nisu ispunjeni to će značiti produženje mandata za još godinu.”

Prudski dogovor samo kurtuazno pozdravljen

Osim Grčke i Britanije, prema nepotvrđenim informacijama, i Austrija predlaže svog kandidata - bivšeg ambasadora u BiH, Valentina Itzka. Ko je italijanski kandidat u ovom trenutku se još ne zna. Iako neki najavljuju da bi moglo doći do transformacije Kancelarije visokog predstavnika zbog Prudskog odnosno Banjalučkog dogovora Topić je mišljenja da su to samo puste želje jer je Savjet za implementaciju mira, kako kaže, kurtoazno pozdravio ovaj dogovor trojice lidera:“Samo postojanje nekih sporazuma tipa Prudski, Banjalučki ništa ne znači ukoliko oni nisu donijeli konkretna rješenja koja se tiču postavljenih uslova odnosno onoga što međunarodna zajednica traži u BiH.”

Građani misle kao i političari

Bilo da je riječ o kandidatu iz Britanije, Italije, Grčke ili neke druge zemlje većina građana u Republici Srpskoj smatra da visoki predstavnik više nije potreban u BiH:“Zar će ih biti još. Ako će ih biti onda je to još gore,”kaže jedan građanin Banja Luke.

U drugom entitetu drugačiji pogledi na potrebu za visokim predstavnikom u BiH:“Pa mislim da bi nam trebao. Možda iz Njemačke,” kaže jedan Sarajlija. Drugi pak dodaje: “Mislim da treba visoki predstavnik, ne da obavlja neke stvari za nas nego da nas drži pod kontrolom jer mi to sami ne možemo.”

Ispitati političku stvarnost BiH

Upravo to držanje pod kontrolom dovelo je zemlju i njene građane do toga da tapkaju u mjestu punih 13 godina te je krajnje vrijeme, kako kaže profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević, da se nešto promjeni kada je riječ o instituciji visokog predstavnika. Čak i po cijenu da se to pokaže kontraproduktivnim, kaže Vlaisavljević:“Naprosto treba ispitati političku stvarnost BiH u smislu da oslanjanje na vanjske snage, na intervenciju koja dolazi iz međunarodne zajednice nije produktivno. Ako se sada pokaže potpuna neutralnost ili distanca još gorim rješenjem bar ćemo znati, što se tiče političke stvarnosti u BiH gdje stojimo. Čini se da je vrijeme ispitati mogućnost dogovora i saradnje na političkoj sceni.”

I unutar EU su različita mišljenja o tome da li bi nasljednik Miroslav Lajčaka trebao nastaviti mandat OHR-a ili samo specijalnog predstavnika EU.