1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ključ je na marginama

Beograd je domaćin ministarske konferencije OEBS-a povodom 40 godina postojanja ove organizacije. Najzanimljiviji će biti bilateralni susreti. Ovo je prilika i za rekapitulaciju: da li OEBS danas još nečemu služi?

Konferencija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u Beogradu dugo je najavljivana kao spektakl kojim se slavi 40 godina od dogovora iz Helsinkija, ali i kao prilika da se na najvišem nivou riješe neki temeljni problemi. Međutim, skup u glavnom gradu Srbije sada se posmatra skoro isključivo u svjetlu komunikacije o nekim aktuelnim problemima, među kojima se ističe pogoršanje odnosa Rusije i Turske nakon obaranja ruskog vojnog aviona. Postoje očekivanja da bi upravo na ovoj konferenciji moglo doći do konkretnijeg dijaloga ruske i turske strane.

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u razgovoru za DW napominje „da su očekivanja isključivo vezana za neke bilateralne susrete, koji bi mogli da utiču na neke goruće probleme poput obaranja ruskog aviona ili sirijske krize. Nekoliko državnika bi možda moglo u nekoj mini grupi da se sastane i razgovara o izbjegličkoj krizi. Dakle, najvažnije stvari vidim na marginama tog susreta. Sve ostalo će biti jedna velika ceremonija u Kombank areni, koja domaćinu naravno služi da se podiči da je to veliko priznanje srpskoj diplomatiji i položaju Srbije u međunarodnim odnosima. Konkretni rezultati će ipak zavisiti od spremnosti pojedinih aktera da se susretnu i razgovaraju“, smatra Jakšić.

Balkan je bure baruta i jedna iskra može da zapali svet, primijetio je premijer Srbije Aleksandar Vučić na otvaranju samita, dodavši da se lično pribojava urušavanja balkanske stabilnosti.

"Balkan je bure baruta i jedna iskra može da zapali svet", primijetio je premijer Srbije Aleksandar Vučić na otvaranju samita, dodavši da se lično pribojava urušavanja balkanske stabilnosti.

„Mislim da će razgovori tokom konferencije OEBS biti neprijatni po mnogim pitanjima“, skreće pažnju Bojan Al Pinto Brkić iz Foruma za međunarodne odnose. „Nisu to samo odnosi između Rusije i Turske, tu je takođe pitanje sukoba u Siriji, pitanje izbjeglica koje je na neki način promijenilo evropsku politiku, i dovelo do toga da se među evropskim zemljama podižu ograde i zidovi. Zato mislim da će izbjegličko pitanje i pitanje sigurnosti u evropskim metropolama dominirati samitom, a pored toga i krize u Siriji i Ukrajini. Sve u svemu, na žalost svijet ne izgleda mnogo bolje nego što je izgledao prije 40 godina, ali neki koraci su učinjeni i bezbjednosni izazovi su na neki način drugačiji“, dodaje Brkić u razgovoru za DW.

Mali uticaj Srbije

Srbija je predsjedavala organizacijom u vrijeme ukrajinske krize, i to je svakako bio veliki izazov. „Mislim da Srbija za to predsjedavanje može da dobije povoljnu ocjenu“, smatra Boško Jakšić, „jer je Srbija uspjela da se provuče kroz tu krizu kao neko ko je uspjevao da uspostavi komunikaciju dvije strane. Bez obzira na ambiciju OEBS na početku krize, OEBS je ipak stajao sa strane i kada je nešto trebalo organizovati onda su zainteresovani državnici dolazili u Minsk i direktno se dogovarali. Srbija je ipak uspjela da prebrodi taj period ne zamerajući se ni jednima ni drugima, a na početku je postojao rizik i izazov da se to dogodi.“

„Nažalost, situacija u Evropi nije ništa bolja nego što je bila na početku predsjedavanja Srbije tom organizacijom“, kaže Bojan Al Pinto Brkić. „Naravno, to nije stvar srpske politike niti je Srbija tome doprinijela, jer su se izazovi nagomilavali. A Srbija tu kao predsjedavajući OEBS svakako nije mogla da promijeni stvari, niti je to moglo i da se očekuje.“ Kako ističu obojica naših sagovornika, pitanje je koliko se uopšte danas može očekivati od ovakvog OEBS-a.

Ograničeni mandat – ograničena očekivanja

„Tokom protekle četiri decenije OEBS je donekle ispunio svoju ulogu - prije svega kao neka vrsta globalnog foruma okupljanja visoke diplomatije koji je zapravo ceremonijalnog karaktera“, kaže Jakšić. „Ali, ako pravimo rekapitulaciju te četiri decenije, vidjećemo da su neke stvari već napustile okvir OEBS: od Helsinške povelje koja govori o nepovredivosti granica, a Evropa se u međuvremenu nezamislivo rekonfigurisala u odnosu na taj dokument, pa do prestanka Hladnog rata. Nekoliko kapitalnih stvari se dogodilo i, kao što se govori o reformi Ujedinjenih nacija, kao strukturi stvorenoj nakon Drugog svjetskog rata, čini mi se da bi takav face lifting mogao da doživi i OEBS. Očigledno je da su sve te organizacije koje su stvarane proteklih decenija sada suočene sa novim izazovima, i da bi morale da budu remodelirane.“

Na samitu učestvuje 45 ministara vanjskih poslova, a organizacija košta Srbiju tri miliona eura.

Na samitu učestvuje 45 ministara vanjskih poslova, a organizacija košta Srbiju tri miliona eura.

„U svakom slučaju, OEBS nije baš najpogodniji okvir za sve probleme koji se dešavaju u savremenom svijetu“, ocjenjuje Boško Jakšić. „Prije svega zato što se pojavljuju neki novi problemi. OEBS u tom smislu ne obuhvata neka područja i zemlje koje su sada u centru pažnje zbog kriza koje tamo postoje, a to je Bliski istok. Mi aktere tih kriza ne možemo direktno da čujemo. Tako da bi možda trebalo razmisliti o teritorijalnom proširenju OEBS, ali onda bismo imali neku mini ili čistu repliku UN, tako da u tom ograničenom mandatu OEBS od njega treba imati i ograničena očekivanja.“

„Odnosi između Istoka i Zapada se nisu u suštini mnogo promijenili u proteklih 40 godina“, ističe Bojan Al Pinto Brkić. „Međutim, po strukturi OEBS je prilično zaostala organizacija i ta organizacija je imala nekakvog smisla prije 40 godina. Ali, i sa takvim manama OEBS se pokazao kao jedinstveni instrument, što se najbolje pokazalo na primjeru krize u Ukrajini. Mi možemo da kažemo da je OEBS anahrona organizacija, ali ona je anahrona koliko i EU, NATO ili UN. Sve su to organizacije koje su stvarane prije mnogo godina i prilagođene ondašnjim prilikama. I sve što se dogodilo prethodnih godina pokazuje da sve one zahtjevaju osveženje“, zaključuje Brkić.

Preporuka redakcije