Klinton: Podrška evroatlantskom putu Zapadnog Balkana

Američka državna sekretarka Hilari Klinton (Hillary Clinton) će se, nakon boravka u regionu Zapadnog Balkana, u četvrtak sastati s liderima EU i istaći da “SAD vjeruju da put u članstvo u EU mora biti otvoren za sve te (balkanske) zemlje, naravno, uz zadovoljavanje strogih kriterijuma, ali to će biti ključ da naprave prave odluke, uključujući međusobna priznanja i saradnju", rekao je pomoćnik državnog sekretara Filip Gordon (Philip).

Sve zavisi od saradnje lidera etničkih grupa

Hilari Klinton posjetom Sarajevu u ponedjeljak počinje trodnevnu posjetu Balkanu. Američka državna sekreterka će se sastati sa članovima Predjsedništva Bosne i Hercegovine, kao i visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom. “Pristup Evropskoj uniji i NATO-savezu je budućnost Bosne i Hercegovine, ali njena realizacija zavisi od toga da li će lideri etničkih grupa u BiH međusobno sarađivati više nego što je to bio slučaj do sada“, izjavio je Gordon.

Klinton će se u Beogradu, u utorak 12. oktobra sastati s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, ministrom spoljnih poslova Vukom Jeremićem i ministrom odbrane Draganom Šutanovcem, kao i predstavnicima civilnog drištva.

Vrijeme nije na Mladićevoj strani

Pomoćnik državnog sekretara za odnose s Evropom rekao je da će Hilari Klinton postaviti pitanje haškog optuženika Ratka Mladića u razgovoru s liderima Srbije.

"Za SAD je i dalje veliki prioritet da Mladić bude priveden pravdi i po tom pitanju smo sarađivali s Beogradom. Naš utisak je da vlada Srbije ulaže ozbiljne napore da ga pronađe i mi i Tribunal smo ponudili savjete kako da se to uradi. To je od ključne važnosti za SAD. Vjerujemo da je i od ključne važnosti za Vladu Srbije. I uvjeren sam da vrijeme nije na Mladićevoj strani, koji je optužen zbog uloge u ubistvu 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici", rekao je Gordon.

Mladić (68) izmiče međunarodnom pravosuđu od 1995. godine od kada ga je Haški tribunal optužio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni, 1992-95. godine.

Na Kosovu i sa Albancima i sa Srbima

Hilari Klinton će se u Prištini sastati s vršiocem dužnosti predsjednika Kosova Jakupom Krasnićijem, premijerom Hašimom Tačijem i ministrom spoljnih poslova Skednerom Hisenijem, a potom u Gračanici s predstavnicima Srba u lokalnim vlastima.

Gordon je rekao da će se Hilari Klinton sastati s predstavncima Srba izabranim na izborima u organizaciji Prištine, kako bi se upoznala s njihovim viđenjem situacije na Kosovu. "Od početka smo jasno stavili do znanja da potpuno podržavamo nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Kosova, ali smo takođe ohrabrivali Kosovo da obezbjedi da sve etničke grupe budu na odgovarajući način predstavljene", rekao je Gordon.

Raspravljati o onom što će poboljšati život

On je kazao da SAD očekuju da Beograd i Priština započnu dijalog, koji bi, prema njegovim riječima, mogao biti otežan zbog ostavke predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua i mogućih izbora.

"Verujemo da je dijalog zaista pravi način da se (strane) bave praktičnim pitanjima koja treba da budu razrješena među susjedima", rekao je Gordon i naveo da je stav Vašingtona da će to biti "razgovori jednakih".

On je naveo da je stav SAD da suverenitet i teritorijalni integritet Kosova moraju biti očuvani, a da pitanje statusa ne bi trebalo da bude na stolu. "Ni ideja podjele ne smije biti na stolu. Naš je stav da bi taj put bio katastrofalan za region. Ako otvorimo vrata raspravi o granicama i promjeni granica, to se neće tu zaustaviti i postaviće razna pitanja u regionu. Ali postoji mnogo toga što ove dvije zemlje mogu praktično raspraviti što bi poboljšalo živote ljudi u regionu i učinilo ih boljim kanididatima za EU", rekao je Gordon.

Gordon je rekao da će Klinton u BiH, Srbiji i na Kosovu zabilježiti napredak koji su ostvarile te zemlje i sa zvaničnicima vlada i predstavnicima civilnog društva razmijeniti ideje i razmotriti razna pitanja.

Poslije Kosova, Hilari Klinton će 14. oktobra boraviti u Briselu gdje će se sastati s predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom van Rompejem, visokom predstavnicom za spoljnu politiku EU Ketrin Ešton i predsjednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom.

dw/ beta/ st/ss

Odg. urednik: Svetozar Savić