1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Klimatske promjene: Začarani krug

Glavni krivci za klimatske promjene su štetni gasovi, poput ugljičnog dioksida. Ima ih mnogo i neki od njih se zadržavaju jako dugo u atmosferi. Posebno problematična je vodena para.

default

CO 2 nije jedini koji zagađuje atmosferu

Kada se na konferencijama o klimatskim promjenama barata brojkama, kada se govori o mega i giga tonama štetnog gasa, stalno se govori o CO2. Ali ugljični dioksid nije jedini gas, koji dovodi do promjene klime. Pored njega su svi gasovi, koji se dovode u vezu sa efektom staklenika. To nisu samo substance, koje zagađuju čovjekovu okolinu, već i prirodni gasovi, koji su za nas veoma značajni. Bez prirodnih gasova, koji izazivaju efekat staklene bašte, prosječna temperatura na Zemlji bila bi minus 18 stepeni celzijusa. Planeta Zemlja ne bi u tom slučaju mogla biti naseljena živim stvorenjima, koji je danas naseljavaju.

Klima Magazin Cover undatiert

Barack Obama za razliku od prethodniak Busha ozbiljno se prihvatio problema štetne promjene klime

Postoje mnogobrojni primjeri o promjenama klime u proteklih nekoliko miliona godina. Promjene nisu neizostavno dovodile do klimatskih katastrofa. Danas je najveći problem što čovjek sam proizvodi dio štetnih gasova, tzv. antropogenih gasova, koji imaju efekat staklenika. Oni dovode puno brže do promjene klimatskih prilika nego prirodni gasovi. Nafta, ugalj ili gas koji danas koristimo, prirodni su resursi, koji su milionima godinama postojali na Zemlji. Danas je situacija takva da se ovi resursi potroše samo za nekoliko decenija.

Magična brojka od 350 ppm

Prije industrijske revolucije koncentracija CO2 u atmosferi je iznosila otprilike 287 čestica po milion čestica (parts per milion-ppm). To su pokazala ispitivanja proba leda, izvađenih na glečerima. Danas je koncentracija C02 za 100 ppm veća i iznosi 387 ppm. Ako globalno zagrijavanje želimo zadržati na nivou manjem od 2 stepena celzijusa, upozoravaju naučnici, koncentracija ugljičnog dioksida se mora smanjiti na 350 ppm. Zagrijavanje od 2 stepena je granica, na kojoj je unekoliko moguće kontrolirati klimatske promjene.

Klima Verkehr Auspuff Autoabgase Steuer

Količina CO2 u atmosferi mora biti smanjenja na 350 ppm

Iako CO2 nije jedini gas, on igra najveću ulogu. Njime se računaju globalne emisije štetnog gasa u atmosferu. Ljudi izazivaju CO2 prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva kao što su nafta, ugalj i gas. Ugljični dioksid koji tom prilikom nastane, ostaje 100 godina u atmosferi. Drugim riječima, ako danas sagorimo tonu nafte, emisije CO2 će se odražavati na klimatske promjene u kojima će živjeti generacije djece naših unuka. Za razliku od CO2 metan se 12 godina zadržava u atmosferi, ali njegove posljedice na klimu su 25 puta veće nego kod CO2. Azotni monoksid (N2O) ostaje 114 godina u atmosferi i skoro je 300 puta štetniji za klimu od CO2. Protokol iz Kjota je pored ovih gasova, u najštetnije ubrojao i florovodike (H-FKW/HFCs) i sumporni heksaflorid (SF6).

Vodena para odgovorna za 60% efekta staklenika

Ali najvažniji gas sa efektom staklenika je vodena para. Vodena para, koja kruži zemljom čini 60% efekta staklene bašte, izazvanog prirodnim putem. I tu dolazimo do zatvorenog kruga. Ukoliko povećavamo potrošnju energije, povećavamo količinu ugljendioksida u atmosferi. Time se povećava prosječna temperatura na planeti, što opet izaziva veće isparavanje vode.

Autor: Helle Jeppeesen/Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić