Klimatske promjene dovode u pitanje i globalno vodosnabdijevanje

Zagrijavanje klime dovodi i do promjena u raspoloživosti pitkom vodom. S jedne strane dolazi do povećanja padavina, ali prije svega tamo gdje je već vlažno. Dr. Dieter Gerten iz Instituta za istraživanje klime u Postdamu objašnjava: „Problem je da će se padavine smanjivati u regijama koje su već sada veoma sušne. Tu mislim primjerice na Sredozemni pojas ili na druga suptropska područja. Tamo će to dakle dovesti do pogoršanja situacije. Dodatno rastu i temperature što dovodi do većih isparavanja. I ta dva efekta se akumuliraju u negativnu sliku regiona.“ Osim toga situacija će se tako zaoštriti, i kroz stalni porast svjetskog stanovništva, a tim će i više ljudi trebati više životnih namirnica. Do 2050. će se proizvodnja životnih namirnica morati udvostručiti u odnosu na današnje stanje što će zahtijevati dodatne količine vode: „Za proizvodnju svakog poljoprivrednog proizvoda potreba je također velika količina vode, mnogo više vode nego u domaćinstvu ili u industriji. Suša posebno muči poljoprivredni sektor što smo primijetili u Njemačkoj u ljeto 2003. godine. U nabrojanim regionima je to iskustvo koje se ponavlja svake godine, a u budućnosti će postati još problematičnije, “ - kaže Gerten. Globalno gledano porast stanovništva je jedan od glavnih problema snabdijevanja vodom i isto tako odstranjivanja nečistih voda. Primjerice u odnosu na 1800 godinu, kada je broj svjetsko stanovništva iznosio milijardu ljudi, danas iznosi više od šest milijardi. Poseban problem pri tome je da se sve veći broj ljudi seli u gradove nadajući se boljim životnim uvjetima. Pri tome siromašni gradovi, bez dobre uprave, jedva da imaju šanse. Ukoliko se uzme u obzir još i politička nestabilnost skoro niko neće investirati u ekonomska dobra kao što su hidrocentrale ili vodovodne mreže.