1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Klima se sve brže mijenja

Od 28. novembra do 9. decembra se u Durbanu održava 17. konferencije UN-a o klimi. Konferencija u Kopenhagenu prije dvije godine nije urodila plodom. Pritisak da se nešto učini raste.

Sve je više suša, sve je više gladnih ljudi u svijetu

Sve je više suša, sve je više gladnih ljudi u svijetu

Na konferenciji o klimi u Durbanu odlučuje se o budućnosti sporazuma iz Kjota. Ovaj sporazum, potpisan 1997. u japanskom gradu Kjoto (Kyoto) je jedini konkretan i važeći protokol, koji zemlje potpisnice obavezuje da se pridržavaju kriterija u pogledu smanjenja emisije ugljičnog dioksida u atmosferu ali samo od 2008. do 2012. godine. Za period nakon 2012. nisu utvrđeni nikakvi ciljevi.

EU ali i veći broj zemalja ubrzanog razvoja, poput Kine, Brazila ili Južnoafričke Republike, izjasnile su se za produženje sporazuma iz Kjota. Zemlje kao što su Japan, Kanada i SAD insistiraju međutim na novom sveobuhvatnom sporazumu za zaštitu klime, kojim bi se i zemlje u ubrzanom razvoju obavezale da moraju poštovati zacrtane ciljeve. Protivnici postojećeg sporazuma stalno se žale da se njime ograničavaju samo emisije CO2 industrijski razvijenih zemalja. S druge strane on ne obavezuje zemlje u brzom privrednom usponu, tako da one nezaustavljivo idu naprijed i ostvaruju veliki privredni rast.

Durban

Da li će se tu postići dogovor? - Durban

Klima sve ugroženija

Došlo do produženja protokola iz Kjota ili ne, odlučujuće je da narednih godina manje a ne više štetnih gasova dospije u atmosferu. Stoga se i zemlje juga moraju više založiti za ovaj cilj, smatra Sven Harmeling iz organizacije Germanwatch: "Moramo shvatiti da živimo u drugačijem svijetu nego onom u kojem je prije 15 godina potpisan Protokol iz Kjota. Sada najveća nova količina štetnih gasova dolazi od zemalja u brzom razvoju. U nekoj predvidivoj budućnosti siromašne zemlje će biti odgovorne za najveće emisije CO2. Sada je situacija takva da zemlje poput Japana ili SAD-a kažu da će raditi na smanjenju štetnih emisija samo ako to bude važilo i za zemlje u brzom usponu ."

Nakon otrežnjavajućeg samita u Kopenhagenu prije dvije godine, kada okupljenoj grupi od 120 šefova država i vlada nije uspjelo da postignu vidljiv rezultat, nastupila je skepsa kod mnogih boraca za zaštitu od štetnih posljedica promjene klime. S jedne strane, zemlje učesnice su se usaglasile da zagrijavanje zemlje žele da ograniče na dva stepena. S druge strane do sada usaglašeni ciljevi nisu dovoljni, kaže Sven Harmeling: "Tačno je da sve što je do sada dogovoreno i što se radi nije dovoljno da se zagrijavanje zemlje drži ispod granice od dva stepena Celziusa. Momentalno smo na putu koji nas vodi povećanju temperature na 3,5 do 4 stepena. To će onda biti savim druga planeta Zemlja od one koju sada poznajemo. Promjene se mogu desiti već i narednim desetljećima. Potreba za djelovanjem je enormno velika, ali volja nije i kod većine zemalja je jednostavno premala."

Zemlje u ubrzanom razvoju ćže uskoro ispuštati u zrak više ugljičnog dioksida od razvijenih zemalja

Zemlje u ubrzanom razvoju ćže uskoro ispuštati u zrak više ugljičnog dioksida od razvijenih zemalja

Klima se mijenja, samo pregovori o zaštiti stoje

Pošto je izvjesno povećanje temperature već sada vidljivo i ne može se otkloniti, jedna tema sve više dospijeva u fokus međunarodnih konferencija o klimi, a to je kako će siromašne zemlje finansirati mjere za zaštitu klime. Bangladeš tako zbog povećanja nivoa mora mora graditi visoke nasipe, jer ovoj zemlji prijeti da bude potopljena.

Ali, ako ni u čemu drugom, barem po pitanju finansijske pomoći postoji napredak. Dogovoreno je da se od 2020. siromašnim zemljama stavlja na raspolaganje 100 milijardi američkih dolara u cilju provedbe mjera za zaštitu klime. Ko će izdvojiti koliko novca bi trebala biti tema o kojoj će se razgovati u Durbanu. Predstavnici iz Afrike kao što je Mohamed Adow iz organizacije Christian Aid se nadaju da će na konferenciji izazvati pažnju ono što jednom dijelu čovječanstva već zadaje glavobolje: “Svjedoci smo da nije bilo kiše ni žetve. Gledali smo gladne i žedne ljude. U medijima je puno izvještaja o ljudima koji su pogođeni ekstremnim vremsnkim uslovima. Šta čekamo, ako već sada imamo takve posljedice promjene klime? Zar nije konačno došlo vrijeme da ljudi ozbiljnije shvate ovu temu?“

Autori: Johannes Beck / Jasmina Rose

Odg. ur.: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije