1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kletva prošlosti

Der Spiegel donosi članak pod nazivom "Kletva prošlosti" o knjizi Aleksandra Hemona: Lazarus. Spiegel piše kako se bosanski pisac u Čikagu našao na tragu kriminalnom slučaju iz 1908. godine.

default

Aleksandar Hemon

Njemački magazin Der Spiegel na dvije stranice donosi članak pod nazivom "Kletva prošlosti" u kojem se govori o najnovijoj knjizi Aleksandra Hemona Lazarus. Spiegel piše kako se bosanski pisac u Čikagu našao na tragu kriminalnom slučaju iz 1908 i dodaje kako Hemonov roman Lazarus govori o čežnji za uskrsnućem. Polazna tačka romana odigrava se u rano jutro 2. marta 2008 u kući šefa policije Čikaga Džordža Šipija (Georg Shippy). Na njegova vrata, piše Der Spiegel, pozvonio je mladić, kako bi predao jedno pismo. U mladićevom pogledu Šipi u nastupu ludila misli da je prepoznao mržnju i želju za ubijanjem i puca u njega. U zapisniku Šipi navodi da ga je nepoznati napao nožem a potom izvukao pištolj, te da je on u samoodbrani eliminisao atentatora najgore vrste. Tek poslije je izašlo na vidjelo da ubijeni uopšte nije bio naoružan. Tri godine kasnije Šipi umire od sifilisa, ali paranoja koja mu je na dan ubistva zamaglila pogled imala je izvor u zastrašujućoj riječi toga vremena: anarhiji. Šipijeva žrtva odgovorala je opisu anarhiste, crnokosom, tamnije kože, stranom i izgladnjelom, ukratko Jevreju. Ubijeni Lazarus Averbuch je bio Jevrej iz istočne Evrope, koji je preživio pogrom. Već nekoliko mjeseci stanovao je kod svoje sestre Olge, koja ga je opisala kao pobožnog, blagog i zainteresovanog za strane jezike.

Fotografija iz knjige Projekat Lazarus

Smrt u zemlji spasenja

Drugo "ja" u novom Hemonovom romanu je figura Vladimira Brika. Brik, nazovi pisac, u svom romanu želi da piše o Lazarusu Averbuchu, nesretnom mladiću, koji je u domovini umakao smrti, ali u zemlji tobožnjeg spasenja ne doživljava uskrsnuće, već zastrašujući i prerani kraj. Biografija Vladimira Brika ugrubo se podudara sa životom Aleksandra Hemona. I Hemon živi u Čikagu i nije čistokrvni Bosanac, niti Musliman, već unuk pravoslavnog doseljenika iz Ukrajine. Bosanci, kako se može pročitati u Hemonovoj knjizi, su mali narod, pomalo prepreden, pa ipak dobroćudan, sa izraženim umijećem življenja. "U mojoj zemlji su šarmeri nekada bili tako rašireni kao danas mine", riječi su Aleksandra Hemona koje između ostalog u podužem članku o njegovoj knjizi Lazarus prenosi Der Spiegel.

Zatočenik iz Gvantanama: pica-majstor u Tirani

Spiegel se bavi i slučajem bivšeg zatvorenika Gvantanama koji je šansu za novi početak dobio u jednoj piceriji u Albaniji. Riječ je o najpoznatijem pica-majstoru u Tirani Abbu Bakkeru Quassimu iz kineske provincije Xinjang. Četiri godine je proveo u Gvantanamu. Već tri godine živi u Albaniji, jedinoj zemlji, koja mu je, nakon što je pušten iz zatvora, pružila gostoprimstvo. Abbu Bakker je najstariji od petorice Uigura, puštenih na slobodu i pred njim je još jedna misija. 17 njegovih sunarodnjaka, nevinih kao i on, nalazi se i dalje u zatočeništvu. Natrag u kineski region Xingjang, gdje ih kineska vlada progoni pod optužbom da su separatisti, ne mogu. Ali nema ni zemlje, spremne da ih prihvati.

Tirana - Tag der Unabhängikeitserklärung vom Kosovo

Tirana

Stoga je on prije dvije sedmice napisao pismo dragom američkom predsjedniku Obami, u kojem ga moli da pusti na slobodu ostale Uigure. U pismu se on Obami obraća sa riječima: 'Ja sam na vašoj strani. Ponosan sam na Vas.' Zvuči kao da su ovom sedlaru iz Xingjanga porasla krila. Čovjeku koji je prije sedam godina, u lancima i sa trakom na ustima došao u Gvantanamo, kao žrtva globalne borbe protiv terorizma. Abu Bakker u međuvremenu je savladao albanski jezik da se može sporazumijevati. Pročitao je da je albanski predsjednik Sali Beriša prihvat Uigura obrazložio plaćanjem duga za američku podršku prilikom pomoći u otcjepljenju Kosova od Srbije, ali i za kako dodaje, učlanjenje u NATO. To međutim demantuje albanski premijer. Albanska država još uvijek plaća karticu za telefoniranje Abu Bakkeru, kako bi se on, nekoliko puta, mjesečno mogao čuti sa svojom ženom i devetogodišnjim blizancima, koje nikada nije vidio. Po isteku godine njemu prestaje pomoć albanske države. No, onaj koga su kineski i američki vojnici držali u zatvoru, maltretirali kirgizijski policajci i izdali pakistanske plemenske starješine ne plaši se opstanka u novoj Albaniji. Njegov cilj je, inšala, da otvori sopstvenu piceriju u Tirani."

Borba za vlast na Tajlandu

Komentator lista Die Welt pita se ima li rješenja krize u Tajlandu i dodaje: "Tri godine su na Tajlandu protestovala dva politička tabora jedan protiv drugog. Najprije su obučeni u žute majice izašli na ulice, sada obučeni u crveno. Riječ je o apsurdnoj krizi jer se obje ove grupe i protivnici nekadašnjeg premijera Taksina Sinavatre i njegove pristalice nazivaju demokratama. Ako demonstranti u crvenim majicama, koje Taksin marljivo dodajući ulje na vatru telefonom poziva na revoluciju, ne doprinesu daljnjoj eskalaciji, doći će de pregovora i vjerovatno novih izbora. To neće međutim otkloniti konflikt. Žuti i crveni će ponovo biti jedni protiv drugih, ali će volja da se nacija dovede do ponora, svaki put biti sve manja", piše Die Welt.

Autor: Jasmina Rose

Preporuka redakcije