Klaus i nezaposleni čekaju na dogovor lidera EU

Dvodnevni samit u Briselu donijeće će učesnicima pune ruke posla. Za institucionalne promjene, koje Evropa nestrpljivo čeka, neophodno je prvo okončati ratifikaciju Lisabonskog sporazuma. Lideri zemalja EU pokušaće zato da postignu dogovor oko garancija koje je tražio češki predsjednik Vaclav Kalus, čiji potpis još jedino nedostaje na ovom reformskom ugovoru.

Garancije se odnose na izuzeće Češke iz Povelja osnovnih prava, koja bi mogla da omogući potraživanje imovine Nijemaca protjeranih iz Češke poslije Drugog svjetskog rata. Iako je za konačnu ratifikaciju Lisabonskog ugovora potrebno sačekati i odluku Ustavnog suda Češke, a zatim i Klausov potpis, pretpostavlja se da će se lideri EU u Briselu razmijeniti mišljenja i oko mogućih kandidata za dvije nove funkcije predviđene Lisabonskim ugovorom - funkcije stalnog predsjednika Savjeta EU i novog šefa diplomatije EU.

Za sada su „u igri“ za tzv. prvog predsjednika EU nekadašnji britanski premijer Toni Bler i premijer Luksemburga Žan Klod Junker. Spisak kandidata za mesto šefa diplomatije je duži i tu se nalaze Karl Bilt, švedski ministar spoljnih poslova, Dejvid Miliband, ministar spoljnih poslova Velike Britanije, austrijska šefica diplomatije Ursula Plasnik, te italijanski ministar spoljnih poslova Franko Fratini.

U kandidate za prvog čovjeka zaduženog za spoljnu politiku EU ubrajaju se i komesar za proširenje Oli Ren, nekadašnji komesar Kris Paten, evropski parlamentarac Mišel Barnije, kao i prethodni generalni sekretar NATO, Jap de Hop Shefer. Pretpostavlja se da će konačna odluka o novim čelnim ljudima EU biti donijeta na vanrednom samitu EU koji bi mogao da se održi sredinom novembra.

Duboka neslaganja oko finasiranja zaštite klime

Pitanje borbe protiv klimatskih promjena već dugo se nalazi među prioritetima evropske politike, a evropski lideri će na oktobarskom samitu u Briselu pokušati da prevaziđu duboku podijeljenost kada je u pitanju finansiranje zaštite klime. Plan kojim se predviđa finansijska pomoć zemljama u razvoju, kako bi sprovele mjere neophodne za smanjenje emisije štetnih gasova, podijelio je evropske zemlje u tri bloka.

Prvi predvode Britanci koji se zalažu za već predviđene fondove. Drugi blok, na čelu s Njemačkom, prvo želi da vidi ishod razgovora sa svjetske klimatske konferencije u Kopenhagenu. Treći blok čine uglavnom države istoka Evrope, predvođene Poljskom, koje žele da učestvuju u toj pomoći, ali prema sopstvenim mogućnostima.

Evropski zvaničnici ističu da je dogovor o zaštiti klime na nivou Unije više nego neophodan kako bi EU ostala vodeći akter u svjetskoj borbi za zaštitu klime i tako doprinijela postizanju ambicioznog, globalnog sporazuma po tom pitanju.

Kako do novih radnih mjesta?

Iako su vidljivi znaci izlaska iz ekonomske krize, ono na šta upozoravaju stručnjaci, a što je vidljivo i u brojkama, jeste porast nezaposlenosti. Očekuje se tako da će nezaposlenost u 2010. u 27 zemalja članice EU dostići 11 procenata, a da će od 2008. do 2010 skoro 10 miliona ljudi širom Evrope ostati bez posla. Upravo zato Evropi je potreban „novi kurs“ kada je u pitanju otvaranje novin radnih mjesta i privredni rast.

Očekuje sa da lideri zemalja EU razmotre mogućnosti za uspostavljanje jakog, održivog i izbalansiranog privrednog rasta, koji bi vodio stvaranju novih radnih mjesta i izlasku iz recesije. Britanski premijer Gordon Braun je pred oktobarski Samit lidera EU istakao da EU mora da postavi sebi ambiciozan, ali i realan cilj da do 2014. godine otvori 10 miliona novih radnih mjesta. Na evropskim liderima je da se dogovore o eventualnim novim mjerama vezanim za tržište rada, kao što su slobodno kretanje radne snage, bolja informisanost i priznavanje poslovnih kvalifikacija širom EU.

Autorka: Marina Maksimović

Odg. urednik: Azer Slanjankić