1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kipar pred teškom odlukom i teškim vremenima

Paket pomoći za spas Kipra izazvao je talas protesta zato što su i sitni ulagači trebali plaćati specijalni porez na svoju ušteđevinu. To je promijenjeno, ali konačnu odluku sada treba donijeti kiparski parlament.

Kiparski parlament je već tokom proteklog vikenda trebao odobriti uvođenje specijalnog poreza za štediše koji imaju račune u bankama. Donošenje odluke je pomjereno za danas (19.03.) ali bi se i to moglo promijeniti. Ako se donošenje odluke još jednom pomjeri, najprije se neće desiti ništa, kažu eksperti. Kipar još nije platežno nesposoban. Ova zemlja do juna ima dovoljno novca. Tek nakon toga, kada bude morao odplatiti visoku ratu kredita, prijeti mu bankrot.

Banke moraju otvoriti vrata

Zatvaranje banaka, koje je također produženo do četvrtka se iz praktičnih razloga, neće se moći duže prakticirati. "Novčane transakcije miruju, a time praktično i cijela privreda“, pojašnjava šef Commerzbanke Jörg Krämer. On kaže da će ukoliko se uskoro ne počne sa transkacijama, posljedice vrlo brzo osjetiti i privatni korisnici računa i firme, što bi na kraju ugušilo kiparsku privredu.

Zypern Schuldenkrise Proteste Zwangsabgabe Rettungsdeal

Protesti zbog planiranih mjera štednje u Nikoziji

Ako mali ulagači budu pošteđeni plaćanja specijalnog poreza, a tako se trenutno čini, moglo bi se izbjeći stvaranje redova razjarenih mušterija ispred banaka. Time bi izostalo panično podizanje novca sa bankovnih računa. Sve međutim zavisi u kojoj mjeri će biti pošteđeni mali ulagači.

Veliki investitori, često iz inostranstva će prema ocjeni eksperata i dalje smanjivati svoju ušteđevinu u kiparskim bankama. Kiparski poslovni model sa niskim porezima i velikim kamatama kao i blage kontrole kada je u pitanju pranje novca, mogao bi biti doveden u pitanje, ako to bude uvjetovano paketom pomoći eurozone.

Smanjenje bankovnog sektora

Trenutno je na računima kiparske banke pohranjeno oko 70 milijardi eura što predstavlja četiri puta više nego što iznosi bruto društveni proizvod zemlje. Polovina investicija je iz inostranstva. Zahtjev zemalja eurozone glasi: obimno smanjiti bankovni sektor.

Zyperns Präsident Nikos Anastasiades am 17.03.2013

Kiparski predsjednik Nikos Anastasiades

„Kipru je potreban novi poslovni model. Ova zemlja stoji pred teškim vremenima“, kaže ekonomista Krämer. On smatra da bi faza privrednog zastoja mogla produbiti recesiju i povećati broj nezaposlenog stanovništva. Prije svega bi se umanjilo blagostanje koje je bilo moguće zahvaljujući kapitalu iz inostranstva.

Autori: Reuters/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić