1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kinezi od Njemaca kupuju najbrže vozove i najmoderniju tehnologiju

Danas je u posjetu Berlinu stigao kineski predsjednik Hu Jintao, praćen brojnom delegacijom kineskih privrednika. Ocekuje se da će Kinezi od njemačkog Siemensa kupiti 60 vozova - poznatih pod nazivom ICE - Inter City Express.

Najbrži voz na svijetu Transrapid u Shanghai-ju

Najbrži voz na svijetu Transrapid u Shanghai-ju

Rijec je o poslovnom poduhvatu , vrijednom 1 milijardu i 300 miliona eura. Nijemci su zainteresirani da Kini prodaju i drugu seriju super brzih vozova pod nazivom Transrapid, cija se tehnologija bazira na elektromagnetnim talasima i elektromagnetnom motoru. Kinezi medjutim, nakon sto su Nijemci izgradili probnu dionicu na relaciji Shanghai-aerodrom, oklijevaju da potpisu ugovor za gradnju druge dionice, duge 180 km koja bi Shanghai transrapidom povezala sa gradom Hangzhou. Istovremeno , najbrzi voz na svijetu Transrapid, zasnovan na njemackoj tehnologiji, izaziva odusevljenje kod putnika, koji slijecu na aerodrom u Shanghaiu. Prilog Astrid Freyeisen.

Voz snova zove se Ci Xuanfu. Bijele je boje, sa narandzasto-zelenim prugama. Ovaj najbrzi voz na svijetu, pod nazivom Transrapid postoji samo u Kini. On vozi na dionici Shanghai-Medjunarodni aerodrom Pudong, dugoj 30 km. Probna
dionica za ovaj voz, koji je djelo njemackih inzinjera i konstruktora trebala se prvobitno graditi u Njemackoj, ali se zbog visokih troskova i sve vecih rupa u budzetu od toga odustalo. Tako su Nijemci dobili nalog od Kineza da prvu tzv. probnu dionicu voza koji dostize brzinu i do 501 km na sat izgrade u Shanghai-u. Unutrasnjost Transrapida podsjeca na njemacke ICE-vozova. Jedina razlika je u tome sto Transrapid nije toliko prostran i sto nema toliko puno mjesta za prtljag. A ni sjedišta nisu toliko komforna kao u ICE-u. Mnogi putnici, obuceni u elegantna odijela, ne propuštaju priliku i stalno fotografiraju ovo čudo od tehnike.

"Vožnja je tako uzbudljiva. Voz je super- brz i nov. Strašna tehnologija. Jako je brz, jako stabilan i udoban. Prava je atrakcija voziti se na aerodrom. Ovo je bolje od nekog velikog i poznatog zabavnog parka. U ovako brzom vozilu nikada se nisam vozio, izuzev u avionu. Najzanimljivije je preticati sve ove automobile, koji se nalaze na cesti zu prugu!"


Mladi američki menadžer ne moze da vjeruje svojim ocima. Sto Transrapid vise povecava brzinu, to automobili na autoputu, koji se nalazi odmah zu prugu, djeluju kao igracke za djecu. Super brzi voz protutnji pored njih u djeliću
sekunde, tako brzo da oci to jedva mogu da registruju. Nakon 3 minute Transrapid je razvio svoju normalnu brzinu, nesto vecu od 430 km po satu. Njegov do sada najveci rekord bio je 501 km na sat. Elektromagnetni voz dostize veliki nagib u krivinama, tako da se putnici osjećaju kao u zabavnom parku. 40 sekundi traje najbrza voznja, nakon koje se brzina smanjuje.
Ni cijelih 7 minuta nije trajala voznja od aerodroma do centra Shanghaia, udaljenog 30 km. Nakon pustanja u promet Transrapida prije tri godine, odmah nakon prve probne voznje, na kojoj je bio i kancelar Gerhard Schroeder, doslo je tehnickih smetnji. Tako je voz znao ostati na otvorenoj dionici. S obzirom da se radi o probnoj dionici, pored stanice na aerodromu postoji jos samo jedna stanica, pod nazivom Longyang-ulica. Ona se nalazi na, tako reci, kraju svijeta, okruzena nepreglednim nizovima udaljenih solitera, koji se tek grade. Tu putnici mogu uhvatiti metro, koji ich, nakon 30 minuta voznje, dovodi u centar Shanghaia.

"To nije problem. Danas je voz stao i ja sam uzeo taxi. Inace idem sa metrom. Transrapid inace saobraca 4 puta na sat a i cijena je prihvatljiva."

50 yuana (jana) košta karta u jednom pravcu. To je nesto vise od 5 eura. Za prosjecnog gradjanina Shanghaia ogromna suma novca. Cijena je na pocetku bila jos veca. Njeno snižavanje udvostrucilo je medjutim broj putnika.

Nakon tri godine postojanja slobodno se moze reci da je Transrapid izasao iz probne, takozvane porodjajne faze. Njemacki koncerni Siemens i Tyssenkrupp vec godinama cekaju da Kineska komisija za reforme i urbanizam odobri
gradnju druge dionice transrapida, koja bi povezivala Shanghai i Hangzhou. Njena duzina bi bila 180 km. To je ogroman poslovni poduhvat ako se u obzir uzme da jedan kilometar pruge u Shanghaiu kostao 30 miliona eura. U oktobru se cinilo da su se Kinezi odlucili da udju u ovaj projekat, ali do potpisivanja poslovnog ugovora nije doslo. Stoga se ne ocekuje ni da ce današnja posjeta kineskog predsjednika izazvati preokret.

Kada je u pitanju gradnja njemackog voza Transrapida u Kini , Kinezi bi rado da ovladaju njemackom tehnologijom i svim detaljima. Tu se u biti radi o transferu znanja. Ako se uzme u obzir da je Kina zemlja ne originala nego brzo napravljenih kopija, onda cijela prica sa Transrapidom predstavlja ne samo dobit vec i veliki poslovni rizik. Lako bi se tu Siemens i Tyssenkrupp mogli prevariti. Stoga oni ljubomorno cuvaju svoju tehnologiju, zasnovanu na elektromagnetnim talasima, kojom vozi zapravo svo vrijeme lebdi iznad šina.