Kinezi kradu njemačke ideje
7. septembar 2009Zakoni o autorskim pravima, patentima i dozvolama postoje i u Kini, ali za sada bar, samo na papiru. Teško je, kažu, kontrolisati nepregledno kinesko tržište, pa krađa tuđih plodova rada cvjeta. Žrtva industrijske špijunaže bio je i Eginhard Vic (Eginhard Vietz), vlasnik njemačkog preduzeća za proizvodnju opreme za gasovode. Kada je Vietzove proizvode kopirao njegov kineski poslovni partner, Vietz se iz bezbjednosnih razloga tada, kaže, vratio u Njemačku. Bezbjednost mu, očito, nije bila zagarantovana ni na domaćem tržištu. Najbliži saradnik ga je napustio, a novi ugovor potpisao sa konkurencijom.
Poslovne tajne, više nisu bile tajne. O tome Veitz kaže: ”Pokrao me je, jer je imao pristup dokumentaciji. Iz firme je ukrao planove za izgradnju, ukrao je i kartoteku sa podacima naših kupaca. Sada su na tržište izbacili naše proizvode, i to čak u istim onim bojama, plavoj i žutoj, koje čine zaštitini znak naše kuće. Sve je potpuno isto, jedino što na prizvodima ne stoji naše ime Vietz.”
Veća krađa zbog krize
Usljed finansijske i privredne krize, poduzetnici štede gdje i kako stignu. Mnogi štede čak i na osnovnom receptu za poslovni uspjeh, na istraživanju i na razvoju. Informacije od konkurenata postaju im tako jeftinija poslovna varijanta. Berthold Štopelkamp (Stoppelkamp) iz Agencije za bezbjednost privrede objašnjava: ”Srednja preduzeća su još više pomjerena u fokus, jer su upravo ta srednja preduzeća iz Njemačke postala svjetski lideri u oblasti tehnologije i domenu zaštite životne sredine. Njihovi podaci, projekti i strategije su na sivom tržištu vrlo tražena roba.”
Kupci, dakle, čekaju, ali i potencijalnih prodavača, čini se, ne manjka. Kako se u Njemačkoj sve više bliži talas masovnih otkaza, sve je više onih radnika koji spas traže kod konkurencije. Piraterija proizvoda je samo jedna strana medalje, a druga je, možda čak, i pogubnija. U vremenima koja postaju sve popularnija po znatnom padu prodaje, firme više ni ne kriju otvoreni lov na informacije kada bi i koje tržište trebalo da bude osvojeno sa kojim novim proizvodima. Zbog industrijske špijunaže, samo Njemačka godišnje izgubi najmanje 20 milijardi evra.
Autor: Selma Filipović
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić