Kinezi dolaze ploveći Ledenim morem

Kad neki brod ide iz Kine u Europu obično plovi preko Indijskog oceana i Sueskoga kanala. To je već gotovo stoljeće i pol najkraći put, a moderan teretni brod prođe ga za šest do sedam tjedana. "Naš brod je prošao Beringov prolaz. Trenutno smo pored Norveške", izjavio je Cai Meijiang iz kineske državne brodarske kompanije COSCO. Teretni brod Yongsheng natovaren je s gotovo 20.000 tona željezne robe, a krenuo je 15. kolovoza iz luke Taicang, jednog trgovačkoga grada blizu Šangaja. Dolazak u Rotterdam očekuje se danas ili sutra (9. ili 10. rujna). Čitavo putovanje je trajalo manje od četiri tjedna.

Ušteda 12 dana

Put preko Sjevernog polarnog mora je za oko 12 dana kraći nego onaj kroz Sueski kanal. Zahvaljujući klimatskim promjenama takozvani Sjeveroistočni prolaz je prohodan oko četiri mjeseca. 2009. godine su po prvi put dva broda prošla tim prolazom. 2012. prošlo ih je 46. Sad Kina po prvi put šalje jedan komercijalni brod kroz nekoć neprohodni prolaz.

Menadžer Cai Meijiang organizirao je putovanje. "Ovaj transportni put je puno kraći, za brodski transport je to od velike prednosti. Manja je i potrošnja goriva", kaže on u razgovoru za DW. Osim toga tradicionalni put nije bezopasan. Između Indonezije i Malezije vrebaju pirati, kao i ispred obale Somalije. A ni stanje u Egiptu trenutno ne čini put kroz Sueski kanal sigurnijim.

Čitava brodarska industrija ima velikih problema zbog sve veće cijene goriva, kaže Cai Meijiang. Brodari bi profitirali od kraćeg puta. Ali, ne samo oni - i trgovci bi mogli sniziti cijene zbog manjih troškova transporta robe. A rokovi isporuke bi se bolje mogli kalkulirati. "Može se bolje planirati", kaže stručnjak za trgovinu Philip Koch iz Industrijske i trgovinske komore Hamburg. "To bi moglo dati novi poticaj trgovini."

Veliki rizici u Ledenom moru

A polarni led se i dalje topi. Ove godine su ruske vlasti dopustile prolaz 400 brodova uz njihovu sjevernu obalu, a ta tendencija je u porastu. Znanstvenici poput američkog meteorologa Marka Serrezea vjeruju da bi u ljeto 2030. godine čitavo Sjeverno polarno more moglo biti bez leda, ako temperature budu rasle ovako osjetno.

No, ni novi put nije bez rizika. Iako je morski put u ljeto prohodan, brodove ugrožavaju brojni ledenjaci. Ako neki teretni brod plovi kroz Sjeverno polarno more na palubi mora biti i jedan ruski vodič. Nekad plovidbu prati i ruski atomski ledolomac - za svaki slučaj. Sve to opet poskupljuje troškove i umanjuje prednost u odnosu na tradicionalni put.

Industrija poznaje taj rizik. Brojni brodari radije idu tradicionalnim putem. Kroz Sueski kanal svake godine prođe oko 20.000 brodova, kroz Sjeverno ledeno more tek mali dio. Zasad. "Dok ovaj put bude mogao biti znatno više korišten proći će još nekoliko godina", smatra Philip Koch iz Industrijske i trgovinske komore Hamburga.

Potrebna međunarodna regulacija

Rizici ne postoje samo na gospodarskom području nego i kod okoliša, kaže stručnjak Greenpeacea Jörg Feddern za DW. Jer Sjeverni pol, za razliku od Južnog pola, zasad nije zaštićeno područje. Zato mnogi brodovi koriste teško ulje od kojega ispušni plinovi još više zagađuju okoliš. I mogući sudar nekog broda s ledenjakom bio bi katastrofalan za okoliš.

"Međunarodna politika mora stvoriti prave okvirne uvjete kako bi se robu transportiralo koliko god je moguće sigurnije i sa što manjom štetom za okoliš", kaže Jörg Feddern za DW. Trenutno Međunarodna pomorska organizacija (IMO) radi na novim propisima nazvanim "Polar code" koji bi regulirali prolaz kroz Sjeverno polarno more. Ali, taj zakon može na snagu stupiti najranije 2014. godine - a do tada će stotine brodova proći kroz Ledeno more.

Autori: Mu Cui/Anto Janković

Odg. urednica: Jasmina Rose