1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kineski Stradivari - stariji od originala

"Komunističke" violine na početku nisu prolazile na kapitalističkom Zapadu. Ali, ne postoji ništa što Kinez ne može kopirati ili naučiti.

default

Violine u Kini postale omiljene tek sredinom proteklog stoljeća

Pingg, područje nedaleko od Pekinga, poznato je kao sjedište najvećih proizvođača violina u svijetu. Geng Gousheng, jedan je od hiljada Kineza koji žive upravo od proizvodnje violina. On je početkom 90-ih otvorio malu tvornicu u Pinggu, trenutno zapošljava 20 radnika. „Prije nego što smo se počeli baviti proizvodnjom violina bili smo seljaci. Violine su nam omogućile bolji život", priča 47-godišnjak čiji instrumenti završavaju na tržištu Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke i Švicarske.

Musikinstrument Violine

Kopija Stradivarijeve violine

Violina u Kini nema duboku tradiciju. Mao Zedong, osnivač kineske Komunističke partije, smatrao ju je instrumentom revolucije. Tako je ona postala omiljena tokom kineske Kulturne revolucije od 1966. do 1976. godine. Ali u to vrijeme violine su bile loše kvalitete, pogodne za revolucionarne pjesme, ali ne i za remek djela klasičnih majstora. Kada je Kina, tokom 80-ih, iskoračila na svjetsko tržište postalo je jasno da „komunističke" violine neće proći na Zapadnom tržištu. Međutim, očito nema toga što Kinez ne može naučiti. U posljednjih 20 godina Kina se specijalizirala za proizvodnju violina srednje kvalitete i pristupačne cijene. Kineske violine, koje stoje do 1.000 dolara, u pravilu kupuju studenti.

Komunističke violine za Zapad U Pinggu se nalazi nekoliko stotina tvornica koje godišnje proizvode više od milion instrumenata. Prema riječima Zheng Quana, 59-godišnjeg stručnjaka za violine koji je zanat izučio u Italiji, Kina drži 70 posto svjetskog tržišta violina. „Većina naših kupaca imaju dobro mišljenje o našim violinama", priča Zheng, koji je pokrenuo i školu za proizvodnju violina. Osnovni problem za kineske proizvođače predstavlja činjenica da njihovi instrumenti nemaju prepoznatljivo ime. Događa se da pojedine tvrtke kupuju kineske violine i potom na njih stavljaju svoja imena. Za Zhenga, budućnost kineskih violina leži u stvaranja prepoznatljivog tržišne marke, te u boljoj kvaliteti proizvodnje. Najjeftinije violine trenutno stoje 73 dolara, ali već se mogu pronaći i one za 15.000 dolara. „Pojedini umjetnici i kolekcionari žele kupiti moje instrumente, ali moraju čekati i do tri godine kako bi došli na red.", priča Zhang koji sljedeće godine namjerava organizirati prvo kinesko natjecanje u proizvodnji violina.

Bogati Kinezi vole violinu

Xiaos Weg

Tang Yun svira violinu u kineskom filmu "Ćiaov put", koji od 17. jula dolazi u njemačka kina

Osim podizanja kvalitete, cilj je kinesko stanovništvo zainteresirati za ovaj instrument i proširiti domaće tržište. U Kini raste životni standard i sve više roditelja upisuju djecu na časove violine, ne da bi postali violinisti, već kao sastavni dio njihovog obrazovanja. Beijing Huadong Musical Corp, najveća je tvornica violina u Pinggu. Zapošljavaja 1.000 radnika i godišnje proizvodi 200.000 violina. Ova firma trenutno na domaćem tržištu prodaje 30 posto svojih violina.

Aut: frb/mbx/dma/ph/lod-ns Goran Prokopec

Odg. urednik: Jasmina Rose