1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kineski novac dolazi na Balkan

Dok Brisel pomno razmatra proširenje Evropske unije na Balkan, Peking je počeo sa ofanzivnim ulaganjima u ovu regiju. Međutim, da li kineski novac ima ekonomske ili političke ciljeve?

default

Kineski novac sve je prisutniji u balkanskim zemljama.

Kineski predsjednik Hu Jintao i predsjednik Srbije Boris Tadić su prošle godine potvrdili bilateralne odnose dvaju zemalja, te tradicionalno prijateljstvo i strateško partnerstvo. Pored iznošenja uzajamnog poštivanja suverenosti i teritorijalnog integriteta, te obećavanja proširenja, jačanja i produbljivanja veza, dvije republike su se čvrsto odlučile za postizanje ekonomske i trgovinske saradnje.


U dokumentu koji je rezultat njihovog partnerskog dogovora stoji da su obe strane izrazile spremnost da „osiguraju kontinuiran i stabilan rast bilateralne trgovine, te postepeno uravnoteženje bilateralne trgovine kroz razvoj u skladu sa načelima jednakosti i uzajamne koristi sa ciljem da svi budu na dobitku.

China Schuhfabrik

I balkansko tržište preplavljeno je robom iz Kine.

Nekoliko mjeseci ranije, kineska Export Import Banka (China Eximbank) je Beogradu odobrila kredit od milijardu eura za nadogradnju dvije elektrane i gradnju veoma potrebnog mosta rijeci Dunav. Gradnja mosta, je bitno sredsvo za ublažavanje saobraćajne situacije u Beogradu, ali je i test koji će pokazati koliko dobro Kina može sarađivati sa svojim partnerom iz Jugoistočne Evrope. Jedan službenik srbijanskog kabineta za Nacionalni investicioni plan (NIP), koji je želio ostati anoniman, je izjavio za Deutsche Welle da nastavak kineskog prisustva u regiji zavisi od uspjeha izgradnje mosta. “Postoji mnogo projekata koje želimo da predstavimo Kinezima”, rekao je on. “Ali, oni prvo žele da vide kako će proći realizacija ovog projekta.“


Što je dobro za jedne…

Srbija nije jedina balkanska država koja prihvaća ideju dolaska kineskog novca. Dušan Reljić iz Odjela za vanjske poslove EU pri njamačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je za Deutsche Welle da je kineska prisutnost okupljajući trenutak za cijelu regiju. „Kina je prisutna u Sloveniji, Makedoniji, izvoze autobuse u Skoplje, razgovaraju sa Hrvatskom o objektima za saobraćaj, lukama, aerodromima, željezničkom saobraćaju,“ rekao je on „a razgovarali su i sa Grčkom o leasingu za Athensku luku.

Analitičari su kineski dolazak na Balkan opisali kao prodor na evropsko tržište I to na mala vrata. Međutim, Kerry Brown sa azijskog programa pri londonskom Chatham Houseu, osporava potrebu za puzanjem na mala vrata kada su „glavna vrata širom otvorena.“ Navodeći kao primjer telekomunikacije, on je za Deutsche Welle rekao da su kineski investitori već pristuni u Evropi.

Zajednička pobjeda?

China Deutschland China Development Bank will Dresdner Bank übernehmen

Kinezi preko Balkana, ulaze na evropsko tržište.

Dušan Reljić se slaže sa ovom tvrdnjom. Ali kaže da bi direktni put za veće prisustvo na evropskom tržištu bio skuplji od ulaganja u područja koja će za 10 do 15 godina biti dio Evropske unije. „Jeftinije je kupiti imovinu u Jugoistočnoj Evropi nego na području Evropske unije“, rekao je stručnjak. Jeftina vožnja za Kinu, ali koji je povod Srbije za ovakvu saradnju? „Dobar posao“, kaže Reljić. Sa vrlo malo direktnih stranih ulaganja koja dolaze u regiju, malim državnim buđetima i ponovnim rastom nezaposlenosti, balkanske zemlje trebaju i prihvataju kineski novac, koji dolazi sa odloženim plačanjem, velikodušno malim kamatama i sa veoma malo dodatnih uslova.

„Kina ne dodaje ekonomske i političke uslove na svoje kredite,“ kaže Rejić. „Na neki način, kineski novac je jeftinija alternativa za komercijalno preskup zapadni novac i politički skup novac Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.“

Politika ekonomije

Ali novac nije jedini faktor u igri. Reljić kaže da se aktivnosti Pekinga na Balkanu jednako odnose na političko pozicioniranje kao na povratak investicije. „Ova povećana prisutnost je signal za SAD i Zapad da Kina više nije periferna svjetska sila, nego je to svjetska sila koja po vlastitom planu sudjeluje u političkim zbivanjima širom svijeta. Primjer ovoga plana je kinesko vatreno protivljenje nezavisnosti Kosova. Kina je nedavno pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu govorila protiv otcjepljenja Kosova od Srbije.

Međutim, mnogi analitičari će reći da ikazivanje javne potpore ima manje veze sa kineskom zabrinutosti za stabilnost na Balkanu, nego sa brigom da bi i njihove manjine mogle slijediti kosovski put u nezavisnost. „A to aposlutno nije nešto što oni žele“, kaže Kerry Brown.

Vaganje


Pa šta Kinezi žele? “Kina želi preurediti svijet i razočarana je što svijet ne želi da to prihvati,” kaže Brown. “Vođena je vlastitim interesima i rado narušava prijateljstva.” On kaže da je Kina, koja ima nacionalni cilj da postane snažna i bogata država, često teško razumljiva za strane partnere, zbog čega male zemlje poput onih na Balkanu trebaju biti svjesne onoga šta žele od partnerstva sa Pekingom. “Ako ove zemlje budu prihvatale sve, imaju realnu šansu da postanu pridružena kineska država.”

Međutim, službenik srbijanskog NIB-a je rekao za Deutsche Welle da ovakvih problema ne bi trebalo biti između Beograda i Pekinga. “Prema srbijanskom zakonu, dužni smo angažovati treću stranu kao supervizora”, rekao je on. “Kinezi neće dobiti pravo da rade šta žele, bez obzira skim se dogovarali”.

Autor: Tamsin Walker / Alem Lolić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić