1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kineska privreda: manje rasta, više dugova, više dilema

U protekle dvije decenije, kineska privreda bilježila je dvocifreni rast, u međuvremenu je druga na svijetu. Kina je sada primorana da smanji brzinu, po mogućstvu bez velikih posljedica.

Ovoga četvrtka (5.3.) je počelo zasjedanje Narodnog kongresa u Pekingu

Ovoga četvrtka (5.3.) je počelo zasjedanje Narodnog kongresa u Pekingu

Blago, tvrdo ili grubo? Kakvo će biti slijetanje kineske privrede poslije visokog leta koji je trajao duže od dvije decenije? To pitanje ne postavljaju samo ekonomski stručnjaci u Kini, već i u čitavom svijetu. Kineska privreda je u međuvremenu postala druga u svijetu, zato bi jedno takvo grubo slijetanje imalo posljedice za sveukupnu svjetsku privredu. Privredni rast od „6,9 do 7,1 procenta“ koji kinesko vodstvo planira za 2015. godinu, na prvi pogled djeluje impresivno u poređenju sa slabijom dinamikom zapadnih industrijskih zemalja – ali samo na prvi pogled.

Naime, zemlje u razvoju koje kao Kina moraju još mnogo toga da nadoknade, primorane su na više stope privrednog rasta od jedne razvijene industrijske zemlje poput Njemačke, kako bi se obezbijedio dovoljan broj radnih mjesta i kako bi se osigurao socijalni mir. Kritičnu granicu ekonomski stručnjaci vide između šest i osam procenata – Kina je dakle u opasnosti da izleti iz tog „koridora stabilnosti.“

Dobro pripremljena?

Kinesko državno i partijsko rukovodstvo odlučilo se za niži privredni rast i želi reformu domaće privrede. Umjesto investiranja u što više fabrika čiji se proizvodi izvoze u čitav svijet, sada bi trebalo ojačati domaću potrošnju. Još ranije je vodstvo u Pekingu uvidjelo da „dosadašnji model privrednog rasta“ - koji se sastoji od mnogo štednje i previše investicija i koji je kapitalno intenzivan – nije održiv“, opisuje američki ekonomski stručnjak Nuriel Rubini pokušaje šefa države i partije – Si Đinpinga.

Si Đinping (Xi Jinping)

Si Đinping (Xi Jinping)

Ali to naravno nailazi na protivljenja i ne može da se sprovede preko noći: „Predsjednik Si vjerovatno najprije želi da učvrsti svoju političku moć. Pritom djeluje protiv interesnih grupa koje su profitirale od starog modela privrednog rasta: državna preduzeća, pokrajinske vlasti, narodna armija i javni sektor, smatra Rubini. Čim Si bude učvrstio svoju poziciju može da počne sprovođenje dalekosežnih reformi.

Čekajući reforme

Zaista, mnoge planirane reforme mogu da sačekaju. Njemačke kompanije pozdravljaju jačanje domaćeg tržišta u Kini, naglašava direktorka Njemačke privredne komore (AHK) u Pekingu, Aleksandra Fos. Pritom je važan način na koji će kinesko vodstvo sprovesti najavljeni reformski program. Tu se prije svega misli na fer pristup tržištu, smanjenje birokratije i vladavinu prava. „Naši članovi generalno podržavaju reformski paket, iako je i nakon godinu dana relativno malo jasnih detalja vezanih za planirane mjere“, kaže Fos. Narodni kongres je prilika da se postave prvi impulsi.

Velike rekonstrukcije

Koliko mnogo se kineska privreda razlikuje od drugih velikih nacionalnih privreda, pokazuje osvrt na Njemačku i Sjedinjene Američke Države: u Njemačkoj je udio investicija u bruto društvenom proizvodu 2013. godine iznosio 17 procenata (u SAD 19 procenata) dok je udio privatne potrošnje bio oko 60 procenata (oko 70 procenata u SAD). Sa druge strane, u Kini je iste godine udio investicija u bruto društvenom proizvodu iznosio čak 50 procenata, a privatna potrošnja manje od 35 procenata.

Proizvodni pogon BMW-a u Kini

I njemački automobili poput BMW-a se proizvode u Kini

Veći rast – ali kako?

„To što privredu trenutno najviše usporava je tržište nekretnina. Dok se sveukupna ekonomska situacija od kraja septembra nešto poboljšala, broj investicija u nekretnine će ove godine nastaviti da slabi. Smanjiće se i državni izdaci, što će opteretiti rast domaće privrede”, smatra Mihael Spenser, direktor Njemačke banke za region Azija-Pacifik. Posljedica će biti smanjenje kamatnih stopa kineske Centralne banke u martu i maju, predviđao je Spenser krajem februara u razgovoru za televiziju „Bloomberg“. Sa smanjenjem kamatnih stopa u martu bio je u pravu: od 1. marta Centralna banka je snizila ključnu kamatnu stopu kako bi pokrenula oslabljenu privredu. Smanjenje kamatnih stopa od 1. marta zvanično se objašnjava rastućim deflatornim pritiskom i padom cijena sirovina.

Višak kapaciteta nema kraja

Kineski industrijski sektor u međuvremenu proizvodi višak kapaciteta. Na primjer industrija čelika: još kada su cijene čelika na svjetskom tržištu bile u padu, u Kini je 2013. godine otvoreno dvadeset novih pogona. Posljedica je bila višak proizvoda i dalji pad cijena. Tokom samo jedne godine sunovratila se cijena šangajskih čeličnih konstrukcija sa 3400 juana (oko 490 evra) u martu 2014. godine, na oko 2400 juana (oko 350 evra) po toni – što je blizu istorijskog minimuma. Krajem novembra Kina je nagomilala oko 110 miliona tona čelika.

Tako ili slično je i sa brodogradilištima ili sa proizvodnjom cementa i aluminijuma, bez obzira što je kineska vlada još početkom 2014. godine stavila na led projekte za izgradnju novih pogona.

Kineski radnik u procesu proizvodnje čelika

Višak kapaciteta u industriji čelika

Učetvorostručen dug

Prema istraživanju konsultantske firme „McKinsey“ kineski dugovi su se u posljednjih sedam godina učetvorostručili. Autori studije kao razloge navode sivo bankarstvo i prezaduženje regionalnih vlada. Otprilike 50 procenata svih kredita u Kini su se slili u tržište nekretnina, iako sve više novoizgrađenih objekata stoji prazno. Istovremeno je sektor sivog bankarstva, koji je u velikoj meri van kontrole, posljednjih godina bilježio rast od 30 procenata godišnje, podaci su istraživanja.

Grubo ili blago?

Prema mišljenju Nuriela Rubinija postoji nada da će predsjednik Si Đinping, poput Deng Sjaopinga, najprije učvrstiti svoju moć i onda početi sa odlučnim sprovođenjem strukturalnih reformi. „Ipak ostaje da se vidi da li će Si svoju moć da iskoristi u dobre svrhe ili samo da bi očuvao stabilnost postojećeg sistema i režima“, dodaje ekonomski stručnjak.

Mihael Spenser iz Njemačke banke podsjeća da Kina sjedi na nevjerovatnoj gomili deviza, sa kojom može svakog trenutka da interveniše na deviznom tržištu, kao i da je dobro naoružana za druge opasnosti: „Kina je nagomilala rezerve od 3,8 biliona američkih dolara. Ona može deset, dvanaest godina da kupuje dolare ili da ih deset, dvanaest godina prodaje, ako želi.“

Preporuka redakcije