1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina - svjetski prvak u izvozu

Hao Gui25. januar 2007

Jedna od najupečatljivijih posljedica globalizacije vidljiva je u Kini: samo pet godina nakon pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ova zemlja je od klasičnog primjera zemlje u razvoju postala privredni div.

https://p.dw.com/p/AViY
Kineski proizvodi spremni za put na zapad
Kineski proizvodi spremni za put na zapadFoto: AP

Njemačka vjerovatno neće još dugo moći da zadrži titulu svjetskog prvaka u izvozu. Prema prognozama švicarskog ekonomskog instituta za analizu ekonomskih odnosa "Prognos", Kina će 2009. zauzeti prvo mjesto na listi najvećih svjetskih izvoznika. Nakon pristupanja Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pre pet godina, najmnogoljudnija zemlja svijeta ima sve veću ulogu u globalnoj, svjetskoj trgovini.

Kina želi postati prvak svijeta u izvozu i time nadmašiti Njemačku, koja je sada na prvom mjestu. Prema proračunu firme "Prognos", Kini su potrebna još samo 24 mjeseca da bi potisnula Nemačku sa vodeće pozicije. Ovu tezu izložio je Michael Schlesinger, vodeći ekonomista u "Prognosu":

"U 2000 Godini Njemački izvoz je bio dvostruko veći od tadašnjeg kineskog izvoza. Ako pogledamo 2006. vidimo da je Njemačka izvezla tek trećinu više od Kine. Mi očekujemo da će u budućnosti kineski izvoz rasti brže od njemačkog što će dovesti do toga da će već u 2008. Kina izvoziti više od Nemačke, ili u najmanju ruku isto toliko. Ali pošto će stopa rasta kineskog izvoza i poslije toga ostati veća od njemačkog, Kina će prevazići Njemačku."

Globalizacija je magična formula kada je u pitanju konkurentnost poduzeća u Njemačkoj, ili seoba radnih mjesta iz Njemačke. Švicarski naučnici, međutim, smatraju da globalizacija ne pretstavlja prijetnju, već šansu, kao i da Kina i Njemačka sa svojim proizvodima na svjetskom tržištu neće jedni drugima predstavljati konkurenciju:

"Razlog je to što Njemačka i Kina opslužuju različite segmente trgovine. Kineske firme su jake u oblasti standardnih proizvoda i dijelom u proizvodnji robe za masovnu upotrebu, dok njemačke firme proizvode visoko razvijenu tehnološku robu i specijalizirane su u proizvodnji robe po posebnim nardudžbama. “

Vlada u Pekingu bi rado htjela da se Kina oslobodi titule "svjetske radionice" i zbog toga želi da pogura izvoz proizvoda visoke tehnologije. Problem je, međutim u tome što nedostaje istraživačka osnova za razvoj vlastite visoke tehnojogije, pa se zemlja specijalizirala na kopiranje stranih proizvoda, počev od mikro čipa pa do Transrapida. Kineske firme se pokušavaju brzo obogatiti kradjom tudjih ideja.

Jedno od rješenje problema je prijava i zakonska zaštita patenata stranih firmi u Kini. Stručnjaci "Prognos-a", to svjetuju njemačkim privrednicima, a istovremeno oni napominju da bi njemačka politika trebala ubijediti Kinu da je zaštita intelektualne svojine i u njenom interesu. Schlesinger kaže:

"Njemačka savezna vlada bi se trabala pobrinuti da tržišta ostanu otvorena, bez uvodjenja protekcionističkih mera, jer bi to otežalo pridobijanje novih tržišta. Važno je i da Njemačka postane privlačnija za stručnjake, jer je već danas veliki problem nedostatak stručnog kadra, a to je moguće promijeniti ukoliko se poboljšaju uslovi koji se nude stručnjacima. Država bi trebala promijeniti poreski sistem i mnogo više ulagati u obrazovanje.”

...smatra Michael Schlesinger iz švicarskog ekonomskog instituta "Prognos."