1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kina sa Kinom – Kina protiv Kine

Kina prvi put u istoriji proslavlja kraj Drugog svjetskog rata u Aziji uz veliku vojnu paradu. Zašto baš sada, 70 godina poslije kapitulacije Japana?

Do sada je Peking pokazivao svoje oružje samo na nacionalni praznik koji se obilježava 1. oktobra. Zapadni stručnjaci za Kinu smatraju da Peking ovim neuobičajenim propagandnim potezom šalje poruku i domaćoj javnosti i inostranstvu.

Najprije, to bi mogao biti odgovor Pekinga na nastojanje japanskog premijera Abea da promeni ustav i tako omogući uvođenje regularne japanske vojske. Osim toga, Kina želi da se pokaže Sjedinjenim Američkim Državama kao dominantna regionalna sila u Južnom i Istočnom Kineskom moru i dalje na zapadnom Pacifiku. Što se tiče poruke za domaću javnost, predsjednik Kine Si Đinping želi da pokaže da ima potpunu kontrolu nad armijom, kaže Kristina Ši-Kupfer sa berlinskog Instituta za Kinu fondacije Merkator.

China Militärparade in Peking 70. Jahrestag Ende 2. Weltkrieg Bildergalerie

Saveznici: predsjednici Rusije Vladimir Putin i Kine Si Đinping u Pekingu uoči parade

"Potcijenjena uloga Kine u pobjedi nad Japanom"

Cijela proslava odvija se pod nazivom "Sjećanje na 70. godišnjicu kineske pobjede i otpora Japanu i svjetske pobjede nad fašizmom". Kina time želi da podsjeti na svoju važnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, koja, prema nekim istoričarima, nije dovoljno istaknuta. "Gledajući sa zapada, bilo bi važno da se okonča asimetrija i da se prizna Kina kao važno ratište u Drugom svjetskom ratu. U posmatranju Drugog svjetskog rata mi smo izrazito evropocentrični", kaže Kord Eberspeher sa diseldorfskog Konfučijanskog instituta. "Uloga kineskog ratišta veoma je potcijenjena i u odnosu na rat između Sjedinjenih Država i Japana na Pacifiku. Okupacija Kine i otpor koji je uslijedio zahtijevali su puno japanskih vojnika, što je bitno olakšalo američko napredovanje", dodaje Eberspeher.

Doprinos Kine uključuje i doprinos onog dijela Kine koji se povukao na Tajvan. Kineski nacionalisti, pripadnici Kuomintanga, pod Čang Kaj Šekom sklonili su se na ovo ostrvo kada su 1949. izgubili rat protiv komunista pod Mao Cedungom. Međutim, nacionalisti i komunisti su se za vrijeme Drugog svjetskog rata zajedno borili protiv japanskih okupatora. Odmah po osnivanju Narodne Republike Kine i premiještanja Republike Kine na Tajvan, zajednička borba je zaboravljena. Obje strane tvrdile su da su se jedine borile protiv Japanaca.

Konferenz von Kairo 1943 Zweiter Weltkrieg

Kinu je na konferenciji saveznika u Kairu 1943. predstavljao generalisimus Čang Kaj Šek

Novo tumačenje istorije u Kini

Prekretnica su bili posjete američkog predsjednika Ričarda Niksona Pekingu 1972. godine, ali i smrt dvojice protivnika, Mao Cedunga i Čang Kaj Šeka sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Nastupila je era popuštanja, naročito poslije raspuštanja istočnog bloka je "dvoboj na Tajvanskom prolazu" izgubio na težini. To konstatuje britanski stručnjak za Kinu Rana Miter u knjizi "Zaboravljeni saveznici". Time je omogućeno da Peking postepeno promijeni stav prema suparničkom pokretu otpora. Stoga ne iznenađuje da je sada uslijedio i zvaničan poziv tajvanskim veteranima da učestvuju na obilježavanju godišnjice.

"Smatram da je poziv iz Tajvana bio signal. Postoji želja da se nastavi proces razumijevanja i to na nivou na kojem je to moguće za obje strane bez gubljenja obraza i odustajanja od sopstvenih gledišta", kaže Kord Eberspeher. Tajvan je prepustio svojim građanima da odluče da li će učestvovati ili ne, ali uz opomenu da bi trebalo da paze da ih ne instrumentalizuju. Zato taj stručnjak za Kinu vidi određeni pomak u odnosima Kine i Tajvana.

Kritika putovanja u Peking bivšeg tajvanskog premijera

Strah od instrumentalizacije je na Tajvanu poprilično prisutan. To se dobro vidi na primjeru bivšeg premijera i zamjenika predsjednika države Lijen Čana. On će prisustvovati paradi u Pekingu. Najava je izazvala oštre reakcije u javnosti. To ne treba da čudi, jer obje države tvrde da jedine zastupaju ukupnu Kinu, s tim što Peking prijeti i primjenom oružane sile ako Tajvan zvanično proglasi nezavisnost. Učešće tajvanskog političara na paradi u Pekingu moglo bi se shvatiti kao padanje ničice pred kineskim komunističkim vođama, smatraju kritičari. Peking prema tim kritičarima, doduše, priznaje da su se Kina i Tajvan zajedno borili, ali da to ne mijenja činjenicu da prema zvaničnom kineskom tumačenju jedino Peking i Komunistička partija Kine zastupaju sveukupnu Kinu u svijetu. Upravo zato ugledni tajvanski istoričar Čen Fang Ming kaže za tajvanske medije: "Legitimitet Kuomintanga počiva na oslobodilačkom ratu protiv Japana. Lijen Čen podriva taj legitimitet svojim putovanjem za Peking, gdje će Narodnooslobodilačka armija slaviti samu sebe".

Nejednaka braća po oružju

Opoziciona političarka Cai Ing Ven misli slično, ukazujući na "različitu interpretaciju prošlosti na Tajvanu i u Kini". Osim toga, ona podsjeća da Peking nije zvanično odustao od svojih planova za vojnu intervenciju. Ova političarka navodi još dva razloga. Ovakav potez protivrječi očekivanjima stanovništva Tajvana, i šalje svijetu pogrešan signal da se Tajvan potčinjava Kini.

List "Lien Riabo", blizak tajvanskoj opoziciji, piše da bivši visoki vladin funkcioner i stranački prvak ne može reći da je to putovanje samo privatna stvar. Lijen Čan je, prema tumačenju tog lista, potpuno zanemario aktuelno raspoloženje većine Tajvanaca koji su kritički raspoloženi prema kontinentalnoj Kini.

U Kini je novinska agencija Sinhua već prenijela izjavu jednog visokog komunističkog funkcionera da su "tajvanski sugrađani neprocjenjivi dio borbe cijelog kineskog naroda". Uprkos takvim izjavama, ostaje činjenica da Kina i Tajvan nisu ravnopravni po snazi i da Peking do sada nije povukao prijetnju upotrebom sile. Zajedničke vojne parade, koje ne bi bile opterećene ovakvim političkim odnosima, nisu moguće u dogledno vrijeme.