1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina i Rusija sve bliže jedna drugoj

Ruth Kirchner - ARD / Faruk Šabanović3. septembar 2014

Iz Pekinga ne dolazi otvorena kritika Moskvi. Kina bi mogla profitirati iz krize u Ukrajini. Obje zemlje marljivo rade na uspostavi privredne saradnje.

https://p.dw.com/p/1D5fl
Foto: picture-alliance/dpa

I dok Evropa planira nove sankcije protiv Rusije, u sjeveroistočnoj Aziji Putin dovodi stvari pred svršen čin. U prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina u istočnom Sibiru je počela izgradnja 4.000 kilometara dugog gasovoda, koji bi za pet godina trebao transportovati gas ka Kini. Dogovori oko toga, koji su trajali deset godina, okončani su tek u maju. Imajući u vidu napetosti sa Zapadom, ovaj poduhvat ide na ruku Rusiji. Ali i energetski gladna Kina profitira, a zbog toga se i zvanični Peking držao suzdržano kada je u pitanju otvorena kritika Rusije zbog konflikta u istočnoj Ukrajini.

"Putin čvrsto zastupa svoje stavove“, kaže Shi Yinhong sa Narodnog univerziteta u Pekingu i dodaje: "Putina vjerovatno ne bi toliko ni zanimala Kina. Ali za Kinu je strateško partnerstvo sa Moskvom od ključnog značaja.“

Prazne floskule iz Ministarstva vanjskih poslova Kine

Iz Pekinga nema ni otvorene kritika, ali ni otvorene podrške Putinu. Kao i uvijek, kada Kina ne želi iznijeti jasna stajališta o nečemu, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Qin Gang pribjegava praznim floskulama, koje bi se mogle odnositi na bilo koji konflikt. Najvažnije je da sve strane ostanu mirne, da su suzdržane i da ništa ne poduzimaju što bi moglo povećati tenzije, rekao je on, kada je prvi put poslije ljetne pauze, odgovarao na pitanja novinara.

Uprkos tome, stručnjaci vide jasnu međusobnu podršku Kine i Rusije. To što je Moskva svojim postupcima u Ukrajini povrijedila čelične vanjskopolitičke principe Kine, a tos u nemiješanje, suverenitet i granice, prošlo je bez opomene. Naime, zbog sukoba u sopstvenoj zemlji, kakav je primjer Tibeta, Kina se čvrsto drži tih principa.

"Neutralnost uz simpatije za Rusiju"

Qin Gang, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, pribjegava praznim floskulama
Qin Gang, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, pribjegava praznim floskulamaFoto: AP

"Kineska striktna neutralnost je, nakon aneksije Krima, prerasla u neutralnost uz jasne simpatije prema Rusiji. No, Kina nije mijenjala svoje principe, poput onih o nemiješanju, ali ih spominje sve rjeđe i tiše“, kaže profesor Shi.

Kina se tako jasnije nego ranije postavlja na stranu Rusije. Međutim, Peking to radi tiho i nezvanično, jer ne želi pokvariti odnose sa velikim privrednim partnerima Evropskom unijom i Amerikom.

Zabranom uvoza EU obradovani kineski izvoznici

Istovremeno se saradnja sa Rusijom značajno intenzivira. Krajem avgusta su ruski i kineski borbeni avioni zajedno letjeli iznad sjeverne Kine. U tom vojnom manevru, nazvanom Mirovni manevar 2014., učešće su uzele i zemlje centralne Azije. A što se tiče privrede, tu i Kina i Rusija vide velike mogućnosti. Upravo su prevaziđene barijere za izvoz hrane u Rusiju i kineski izvoznici se nadaju da će, zbog krize između Rusije i EU i stopiranja uvoza , ostvariti nove velike poslovne aranžmane.

Putin sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Šangaju (maj 2014.)
Putin sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Šangaju (maj 2014.)Foto: picture-alliance/dpa

Ali, to je još uvijek budućnost. Kineski izvoz hrane u Rusiju, prema podacima analitičara, još uvijek je „skroman“. Uprkos tome, Kina bi mogla izaći kao profiter krize u Ukrajini. Kod polaganja kamena temeljca za novi gasovod, zamjenik kineskog premijera Zhang Gaoli spomenuo je još nekoliko područja, kao što su energija, transport, avio-saobraćaj pa čak i svemirski programi, u kojima Moskva i Peking mogu ostvariti saradnju.