1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kijev traži američko oružje

Iako je Vlada u Vašingtonu saopštila da isporuke oružja regularnim snagama ukrajinske vojske, trenutno nisu na dnevnom redu, u SAD se o tome raspravlja. Nemačka se protivi takvoj zamisli.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prirediće u četvrtak (4.2.2015.) veoma topao doček američkom ministru spoljnih poslova Džonu Keriju. Posljednjih dana američki mediji javljali su da vlada u Vašingtonu ozbiljno razmišlja o isporuci oružja Kijevu. Ipak, savjetnik predsjednika Obame za bezbjednost je u intervjuu za Si-En-En rekao da takva odluka niti je donijeta, niti neposredno predstoji. Trenutno se na istoku Ukrajine vode najžešće borbe od izbijanja sukoba: ukrajinska armija pokušava da zaustavi najavljenu ofanzivu proruskih separatista.

Oružje koje prati diplomatiju

Anatolija Hrizenka obradovala bi isporuka američkog oružja: „Ta odluka bi, doduše, kasnila nekoliko mjeseci“, izjavio je za DW taj ukrajinski političar koji je od 2005. do 2007. bio ministar odbrane. On kaže da je njegovoj zemlji potrebna pomoć; „ne postoji čisto vojno, ali ni čisto diplomatsko rješenje“. Diplomatija će, veli, biti uspješna samo ako je bude pratilo „vojno suzbijanje Rusije“ – „a za to je Ukrajini potrebno oružje“.

Petro Poroschenko und Barack Obama

Petro Porošenko sa Obamom

To slično vidi i Dmitro Timčuk, stručnjak za vojna pitanja i parlamentarni poslanik vladajuće koalicije. „Ukrajina se zvanično proglasila za žrtvu spoljne agresije“, rekao je on za DW i dodao: „To je otvorilo političke mogućnosti da se poveća vojna pomoć iz SAD“. Ukrajinski parlament je krajem januara proglasio Rusiju za „agresora“.

Stari arsenali

Ukrajina već mjesecima od Zapada traži vojnu pomoć. Predsjednik Porošenko je već pokušao da je ugovori kada je u septembru prošle godine putovao u Vašington. Ali, Obama je odgovorio odrečno i Porošenko se vratio kući praznih ruku. Do danas je Vašington Ukrajini slao samo takozvano „neletalno oružje“, kao što su neprobojni prsluci, laka oklopna vozila ili uređaji za noćno osmatranje.

Potreba ukrajinske armije za oružjem svakako je velika. Poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991, Ukrajina je, doduše, naslijedila pozamašan arsenal. No, velike dijelove tog arsenala je prodala u inostranstvo, a u novo oružje – nije investirala: danas koristi opremu koja je proizvedena sedamdesetih i osamdesetih godina. S druge strane, Rusija je tokom proteklih godina stalno modernizovala svoju vojsku. Ukrajinska vlada optužuje Moskvu da snabdijeva proruske separatiste u Istočnoj Ukrajini najmodernijim oružjem. NATO takođe tvrdi da su ruski tenkovi i sistemi za protivavionsku odbranu dospjeli u Istočnu Ukrajinu. Moskva to demantuje.

Hitna želja: bespilotne letilice

Kijev još nije objavio listu oružja koje bi želio da dobije od SAD. Stručnjaci poput Hrizenka govore otvoreno: „U prvom redu su nam potrebne bespilotne letilice – ne za izviđanje, već za izvođenje preciznih napada“, kaže bivši ministar odbrane; „to bi pomoglo da se izbjegnu civilne žrtve“. Prema njegovim riječima, ukrajinskoj armiji potrebni su oprema za specijalne jedinice i velikokalibarske snajperske puške.

U decembru je Ukrajina potpisala ugovor o isporuci takvih pušaka sa američkim proizvođačem Baret Fajerarms. „Ostalo imamo“, kaže Hrizenko, misleći pri tom na tenkove i oklopna vozila koja se proizvode u Harkovu.

I Valentin Badrak bi veoma volio da ukrajinska armija dobije američke bespilotne letilice. Šef kijevskog Centra za vojne studije ima i druge želje: „Potrebni su nam mobilni sistemi protivtenkovskih vođenih raketa i sistemi za protivavionsku odbranu“, rekao je Badrak za DW.

Provokacija za Moskvu?

U Njemačkoj, vijest o mogućim isporukama američkog oružja Ukrajini nije primljena sa odobravanjem. Kancelarka Angela Merkel je protiv toga, baš kao i mnogi eksperti; jedan od njih je Volfgang Celner sa Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku na Univerzitetu u Hamburgu.

Wladmir Putin Portrait mit erhobenem Zeigefinger

Vladimir Putin

„To je pogrešno“, kaže Celner za DW. „Jer, velika je opasnost da isporukom oružja ukrajinskoj vojsci upadnemo u spiralu naoružavanja i praktično postanemo direktni učesnici rata“. On je dodao da bi takve isporuke dobro došle i ruskoj propagandi. Ima i stručnjaka koji upozoravaju da bi isporuke oružja bile provokacija za Rusiju koja bi mogla da uđe u veliki rat sa Ukrajinom.

Anatolij Hrizenko se ne slaže s tim mišljenjem. On kaže da su apeli Zapada da se Rusija ne provocira na vojnom planu već koštali Ukrajinu Krima i velikih dijelova na istoku zemlje. Po njegovom mišljenju, zapadni političari i stručnjaci bi trebalo da shvate da ruski predsjednik Putin „ne čeka na provokaciju, već samo ide onoliko daleko koliko mu to dozvoljavaju ukrajinska vojska i svjetska zajednica.“ Kijevski političar smatra da bi odluka SAD o isporuci oružja Ukrajini „imala pozitivnu ulogu“ i da bi se zbog nje šef Kremlja dobro zamislio.