1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kijev će morati da bira između dva zla

Nasilje i pseudo-referendum na istoku Ukrajine, nove sankcije EU… Pa ipak se nazire rješenje krize, ukoliko vlasti u Kijevu donesu pravu odluku, piše u svom komentaru urednik DW Ingo Mantojfel.

Konflikt u Ukrajini je posljednjih mjeseci evoluirao u nevjerovatno komplikovanu političku krizu. Nema smisla polagati nade u neko jednostavno i konsekventno rješenje. Kako god se završi, u konfliktu neće biti jasnih pobjednika – biće, zapravo, samo gubitnika. Fijasko dogovora iz Ženeve, koji je sklopljen prije Uskrsa, pokazuje koliko kompromisne formule mogu biti krhke i lomljive.

Brutalna politika interesa

Ruska aneksija Krima, protivna međunarodnom pravu, kao i politika Kremlja u pravcu destabilizacije istočne Ukrajine pokazuju da Moskva nije zainteresovana za smirivanje situacije. Pa ipak se čini da se otvorio mali prostor za popuštanje tenzija. I to uprkos činjenici da pseudo-referendum u Donjecku i Lugansku kao i nove sankcije Evropske unije trenutno samo produbljuju napetosti.

Njemačka spoljna politika iza kulisa uz krajnje napore gura rješenje zasnovano na okruglom stolu. Za njim bi sjedile sve političke grupacije u Ukrajini pod predsjedavanjem OEBS-a. Pregovore bi vodio dokazani njemački diplomata Volfgang Išinger ali i ukrajinski predstavnici.

Ingo Mannteufel

Ingo Mantojfel

Logično je pretpostaviti da ovakav plan uživa Putinovu principijelnu podršku. Putinov prijedlog separatistima da odlože „referendum“ može se ocijeniti kao ciljani manevar bez političke iskrenosti. Ipak, reakcija Moskve nakon „referenduma“ relativno je tiha – pogotovo u poređenju sa reakcijama nakon plebiscitarne farse na Krimu. Moskva je za sada tek uzdržano odgovorila na molbu separatista sa istoka Ukrajine da se priključe Rusiji. Primjetno je da nema jasne javne poruke predsjednika Putina.

Štajnmajerova misija

Odlučujuće će biti da li će njemačkom šefu diplomatije Štajnmajeru i drugim pregovaračima u sljedećih nekoliko sati poći za rukom da u Kijevu ubijede prelaznu vlast – Turčinova i Jacenjuka – da pristanu na okrugli sto. Oni su, razumljivo je, do sada uzdržani što se te ideje tiče.

Može se argumentovati da je Kremlj za okrugli sto zainteresovan tek sada, kada su nezakonitim akcijama proruski separatisti izrasli u moguću stranu u pregovorima. I tu se đavo krije u detaljima: sa kakvim mandatom bi separatisti uopšte učestvovali na okruglom stolu? Ostaje li se pri planu da se 25. maja sprovedu predsjednički izbori? Da li se pregovorima možda priznaje otcjepljenje Krima? To su samo neka od pitanja koja prate ideju o direktnim pregovorima. Ukrajinsko vođstvo stoji pred teškom odlukom.

Pregovori ili podela

Alternative, međutim, nisu bolje. Posljednje nedjelje su jasno pokazale da je Moskva u sprovođenju interesa spremna na brutalne korake. Eventualna podrška Rusije pregovorima pod posredstvom OEBS-a ne treba da navede na pomisao da je Kremlj odustao od svojih ciljeva. Neprimjereno je biti politički naivan kada imate posla sa Rusijom. Kremlj cilja okrugli sto kako bi preko proruskih separatista stekao pravo da utiče na budućnost Ukrajine i, ako treba, da traži podjelu zemlje.

Ukoliko ideja o okruglom stolu propadne, treba računati da će se konflikt u Ukrajini dalje produbiti i da će Moskva pristati na zahtjeve tamošnjih separatista. Političari u Kijevu moraće birati između dva zla.