1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Katolički kongres među ateistima

Na 100. Kongresu njemačkih katolika okupit će se deseci tisuća vjernika. Pet dana će u Leipzigu raspravljati o gorućim temama vjere i društva.

Jubilarni susret njemačkih katolika održava se na istoku zemlje. U srijedu, 25. svibnja počinje 100. Kongres njemačkih katolika. Na petodnevnom skupu u saskom Leipzigu očekuje se više desetaka tisuća ljudi. Organizator skupa, Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK), odlučio se nakon 22 godine ponovo takav skup organizirati na nekoć socijalističkom istoku Njemačke.

Od 570.000 stanovnika Leipziga samo je 4,3 posto katolika - oko 20.000. Otprilike tri puta više je evangeličkih kršćana. Ali, velika većina - 80 posto - su ateisti. I zbog toga je ovakav veliki skup izazov, vjerojatno za obje strane. Kad katolici u četvrtak budu u procesiji išli kroz grad slaveći Tijelovo, dakle Euharistiju, poneki stanovnik Leipziga će se zacijelo samo čuditi.

Predsjednik Njemačke Joachim Gauck

Susretu katolika će prisustvovati i predsjednik Gauck

Gradonačelnik Leipziga, socijaldemokrat Burkhard Jung, govori o "smionom pothvatu". Katolički kongres postavlja "velika pitanja čovjekove egzistencije" koja se tiču svih, bez obzira vjerovali u Boga ili ne, kaže Jung. "Ući u razgovor o tomu s ljudima u sekulariziranom okruženju, u tomu vidim veliku šansu ovoga skupa", kaže Jung. Prilikom Katoličkoga kongresa 1994. u Dresdenu nije uspijevao svaki pokušaj dijaloga. U Leipzigu 2016. izazov je još veći s obzirom na trenutnu uzavrelu političku atmosferu u Leipzigu i Saskoj zbog jačanja desničara.

"Gledajte, evo čovjeka"

Na Katolički kongres dolaze brojni ugledni političari, među ostalima savezni predsjednik Joachim Gauck, niz ministara iz CDU-a, SPD-a i CSU-a, više pokrajinskih predsjednika vlade, među ostalima i Winfried Kretschmann iz Baden-Württemberga, koji je katolik i član Zelenih. To je uobičajeno. Ali, u Leipzigu će se puno toga događati u manjim kružocima i na rubu kongresa. Program na 640 stranica najavljuje više od 1.000 različitih priredaba.

Jedno temeljno vjersko i ljudsko pitanje krije se i u geslu Katoličkoga kongresa. "Gledajte, evo čovjeka" aludira na riječi Poncija Pilata za vrijeme Isusove muke. Time se želi u središte pozornosti staviti ljudsko dostojanstvo i ljudsku egzistenciju u modernom vremenu.

Geslo 100. katoličkog kongresa: Gledajte, evo čovjeka.

Geslo 100. katoličkog kongresa: "Gledajte, evo čovjeka".

Susret katoličkih laika bi tako trebao nastaviti tradiciju sudjelovanja u društvenim raspravama. Povijest katoličkih kongresa u Njemačkoj počinje 1848. kad je Nacionalna skupština vijećala u frankfurtskoj crkvi Sv. Pavla, a Karl Marx objavio Komunistički manifest.

Tada su katolici bili na udaru državne kontrole. Između 1932. i 1948. katolički kongresi se uopće nisu održavali jer su nacisti već 1933. zahtijevali da se priseže Hitleru. Tek nakon 1950. se kongresi održavaju gotovo redovito svake dvije godine, pri čemu se naizmjence održavaju katolički i evangelički kongresi.

Slavlje i rasprava

Katolički kongresi odražavaju povijest političkog i socijalnoga katolicizma: traženje identiteta na početku, sudjelovanje u socijalnom i političkom oblikovanju društva, a proteklih desetljeća i prijepore različitih krila unutar Katoličke crkve. Do danas se katolički kongresi smatraju "blagdanima susreta" i "danima vjere", ali i slikom Katoličke crkve u Njemačkoj u određenom trenutku. Prvih desetljeća su na političkim tribinama katoličkih kongresa uglavnom gostovali političari iz stranaka s kršćanskim atributom. U međuvremenu na katoličke kongrese dolaze političari i iz Zelenih, Liberala i Ljevice.

Ali ne iz Alternative za Njemačku (AfD). O tomu se već mjesecima govori. Ta desno-populistička stranka ima jako uporište u istočnoj Njemačkoj (na području bivšeg DDR-a). Ni jedna savezna pokrajina nije se u tom smislu toliko istakla kao Saska zbog demonstracija pokreta PEGIDA (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada), koje su krenule iz Dresdena, a u kojima sudjeluju i čelnici te stranke. Središnji odbor katolika je prije više mjeseci odlučilo da vodeće predstavnike te stranke ne poziva na podijske diskusije Katoličkog kongresa.

Predsjednik Središnjeg odbora njemačkih katolika Thomas Sternberg

Sternberg zagovara reforme zbog smanjenja broja vjernika

Kritika zbog toga se posljednjih dana stišala zbog otvorene rasprave o tomu koliko je Alternativa za Njemačku protiv religije. Ali, na Kongresu će se u svakom slučaju raspravljati o polarizaciji u društvu.

Jasno je da nakon 100. Katoličkoga kongresa neće biti moguće nastaviti "kao i do sada", iako zajednički kongresi katolika i protestanata kao 2003. i 2010. i dalje ostaju iznimka. Predsjednik Središnjeg odbora njemačkih katolika ZdK Thomas Sternberg zalaže se u jednoj knjizi povodom jubilarnoga Katoličkog kongresa za razmišljanje i reforme. Upravo s obzirom na smanjenje broja katolika u Njemačkoj potrebni su ovakvi skupovi. Ali, isplati se "raditi na reformama kako bi se katoličke kongrese prilagodilo vremenu", kaže Sternberg.

Preporuka redakcije