Katastrofa apokaliptičnih razmjera | Kiosk | DW | 14.03.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Katastrofa apokaliptičnih razmjera

Udarna tema svih njemačkih listova je ovog ponedjeljka (14.03.) ista: Japan. Prirodne katastrofe u toj zemlji, kao i one koje su nastale kao njihova posljedica u nuklearnim elektranama, imaju apokaliptičke razmjere.

default

Njemački list „Die Freie Presse“ piše:

„Japan se nalazi pred tri gotovo nemoguća zadatka: tri katastrofe označene kao istorijske, koje bi trebalo gotovo istovremeno prevladati. Sjeveroistočni, priobalni dio zemlje su najprije opustošili razorni potres i cunami, a potom je došlo i do kvarova i eksplozija u nuklearnim elektranama sa još uvijek nesagledivim posljedicama. Toj zemlji će najvjerovatnije biti potrebne godine, ako ne i decenije, kako bi obnovila poneke čak i u cjelosti razorene gradove. Isto toliko vremena će biti potrebno i ljudima da savladaju time nastale traume. To su katastrofe koje do sada nisu zabilježene. Japan u svemu tome može da računa na solidarnost cjelokupne međunarodne zajednice“, piše njemački list „Die Freie Presse“.

Najteža katastrofa u Japanu od 1945. godine

Cunami - valovi su nosili sve što im se našlo na putu

Cunami - valovi su nosili sve što im se našlo na putu

Mnoge novine tim povodom podsjećaju na katastrofu u Černobilu do koje je došlo 26. aprila 1986. godine.

Ugledni list „Süddeutsche Zeitung“ podsjeća da se nijedna zemlja do sada, kao Japan, nije toliko zalagala za nuklearno razoružanje u svijetu. „Međutim – list isto tako podsjeća – da niko nije toliko ulagao u nuklearnu energiju kao Japan. Nijedna druga vlada, kao ona u Tokiju, nije tako agresivno pokušavala da proda svoju atomsku tehniku. Čak se za nuklearnu snagu govorilo da je ona dobra za prirodu, dakle da je „zelena energija“, jer ne proizvodi ugljendioksid – CO2. Na njene eventualne opasnosti se u Japanu reagiralo sa ogorčenjem: Nuklearne elektrane su sigurne i, dosta. Većina Japanaca je to akceptirala. Nepopularna vlada premijera Naoto Kana se još prije ove katastrofe našla pred kolapsom. Djelovala je zbunjeno, dezorjentirano i nejedistveno. A ta vlada sada mora zemlju da vodi kroz možda najtežu katastrofu još od 1945. godine. Može li ona to, pita se list i podsjeća – da je nuklearno zračenje, do kojeg je došlo nakon požara i katastrofe u Černobilu, "ubrzalo pad jednog već tada gotovog, zamrlog političkog sistema u bivšem Sovjetskom savezu.“

Tako se ne stiče povjerenje, već sije nepovjerenje

26. august 2010.: njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom posjete nuklearnoj elektrani u Lingenu, u saveznoj zemlji Niedersachsen

26. august 2010.: njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom posjete nuklearnoj elektrani u Lingenu, u saveznoj zemlji Niedersachsen

Neki njemački listovi s tim u vezi ukazuju na debatu koja se razvila u Njemačkoj u odnosu na dalju upotrebu atomske energije.

Novine „Lüneburger Landeszeitung“ pišu: „Sada njemačka kancelarka Angela Merkel najavljuje ispitivanje sigurnosnih standarda u svih 17 nukleranih elektrana koliko ih ima u Njemačkoj. No, s tim u vezi se postavlja pitanje: pa zašto bi sada trebalo ispitati nuklearne elektrane kada su one prije toga označene kao najsigurnije u svijetu, a njihov vijek rada - bez bilo kakve sumnje - produžen na rekordno dug period. Time što najavljuje njemačka kancelarka se ne stiče povjerenje, već sije nepovjerenje“, piše njemački list „Lüneburger Landeszeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić