1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Karta za autobus ka Zapadu kao investicija

Prije godinu dana Srbija i Makedonija su dobile bezvizni režim za zemlje Šengena. To je i prilika za neke medije u Njemačkoj da podvuku bilans. Tako se piše o azilantima koji dolaze samo da bi dobili finansijsku pomoć.

default

Sumnjivi prevoznici punih džepova i praznih obećanja

Bilans godinu dana bezviznog režima za Srbiju i Makedoniju je i pozitivan i negativan. Ističe se kako su hiljade ljudi bez ikakvih problema koristile pogodnosti bezviznog putovanja, te da pri tome nije bilo kršenja nikakvih zakona. Ipak, ono što zabrinjava je što je u proteklih nekoliko mjeseci naglo porastao broj onih koji dolaze kako bi podnijeli zahtjev za azil. List "Frankfurter Allgemeine Zeitung" tako navodi broj od 1.700 azilanata samo u mjesecu novembru, te dodaje:

Geiseln zurück

Neki su na put krenuli s nadom u zaradu, vratili su se praznih džepova

"U međuvremenu je sasvim izvijesno da su svoje prste u nagli priliv azilanata iz Srbije i Makedonije umiješale firme koje se bave prevozom putnika. One su na početku širile glasine da Njemačka, Belgija i Švedska prihvataju azilante iz balkanskih zemalja. U međuvremenu se ispostavilo da je, bar u slučaju Njemačke, povod za porast broja azilanata sasvim druge prirode.

Naime, onaj ko dobrovoljno pristane na povratak u domovinu, obično je dobijao plaćene putne troškove i novčanu pomoć. 400 eura dobijali su odrasli, a 200 djeca. Za mnoge porodice s više članova se tako kupovina karte za autobus pokazala kao odlična investicija. Da je to tačno, pokazalo se nakon što je Njemačka ukinula tu pomoć.

Brojni azilanti koji su morali da se vrate u domovinu bez novca bili su bijesni. Ondašnji mediji prenose njihove izjave da su prevareni. U gradu Štipu su neki od "azilanata" čak najavili tužbu protiv prevoznika koji su im, kada su kupovali kartu, već unaprijed izračunali koliko će da zarade na tom putu. Većina prevarenih su romske nacionalnosti", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Radnici pred penziju postaju dragocjeni

Sa ili bez azilanata, Njemačka se suočava sa sve manjim brojem stanovnika i sve manjim brojem novorođene djece. U njemačkim preduzećima sve je prisutnija svijest da i starije radnike treba čuvati i po mogućnosti im obezbijediti uslove da i u poznim godinama mogu da rade, navodi Industrijska i trgovinska komora Njemačke. Komentar o tome izlazi u listu "Die Welt" koji piše:

"Prvi znaci sve starijeg društva sa sve manje mladih već sada se osjete u njemačkim firmama. One imaju problema prilikom traženja pripravnika ili stručne radne snage. Ubuduće će fabrike morati da organizuju prozvodnju sa dramatično starijim radnicima. Nakon što su godinama prilikom otpuštanja stariji radnici bili prvi na udaru, sada firme stoje pred renesansom starosti. Firme će morati da se potrude da i starijim obezbijede stalno usavršavanje kako bi išli u korak s novim tehnologijama.

Serie Deutsche Einheit - Osten in Demografie-Falle

Stariji radnici (ipak) imaju budućnost

Brojne fabrike su na tom polju mnogo ispred politike i društva koje okreće glavu pred problemom demografskih promjena. Opozicija i sindikati žestoko se bore protiv planova da se odlazak u penziju pomjeri na 67 godina starosti. Useljavanje stranaca još uvijek nailazi na veliko odbijanje kod građana. Politika se konačno mora suočiti sa izazovima starenja društva. Stariji radnici neće moći da podmire potrebu za milionima radnih mjesta koja će ostati nepopunjena u narednim godinama", piše "Die Welt".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur: Mehmed Smajić