1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Karnevalsko ruganje politici

Karneval je u Njemačkoj tradicionalno i vrijeme svojevrsnog obračuna naroda sa politikom – uz parodiju i vic ismijavaju se političari i njihove riječi, pokazuje se da su i oni samo obični ljudi kao i svi drugi.

Cilj izrugivanja je ove godine i bivši ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg (na slici: bivši ministar ruši ured kancelarke Merkel)

Cilj izrugivanja je ove godine i bivši ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg (na slici: bivši ministar ruši ured kancelarke Merkel)

Ismijavanje vojske - tako je sve počelo

Ismijavanje vojske - tako je sve počelo

“Kölle Alaaf!” ili “Helau!” – ti se povici ovih dana mogu čuti širom Njemačke. Naročito u gradovima Porajnja - Kölnu, Bonnu, Mainzu ili Düsseldorfu - tim se uzvicima međusobno pozdravljaju sudionici karnevala: ‘karnevalske lude’ ili ‘Jäcken’.

O historijskom porijeklu Karnevala, Faschinga ili Fastnacht – kako se u različitim krajevima Njemačke ovo vrijeme poklada ili maškara naziva - postoje razlicite teorije. Dok mu jedni korijene vide u srednjovijekovnim narodnim veseljima kojima se obilježavao skori kraj zime i početak posta do uskrsa, drugi idu još dalje i izvor traže u paganskim, predkršćanskim ritualima protjerivanja zlih duhova zime i prizivanja proljeća i sunca.

Kancelarka Merkel je već godinama jedna od omiljenih figura u karnevalskim povorkama

Kancelarka Merkel je već godinama jedna od omiljenih figura u karnevalskim povorkama

Izrugivanje vlastima

Sadašnji oblik – poklonici rado govore o ‘visokoj formi’ karnevala – razvio se početkom 19. stoljeća, prije svega u karnevalskim centrima Porajnja, Kölnu i Mainzu. Nastao je za vrijeme najprije francuske, a potom pruske okupacije tih krajeva. Već u to vrijeme karneval je uz nedvojbeno ritualno i religijsko značenje dobio i politički karakter: šaljivim uniformama, drvenim puškama i topovima koji ispaljuju konfete parodirala se vojska i vlast.

Ovaj politički aspekt parodije vlasti prisutan je i danas. U okviru zasijedanja karnevalskih komiteta na kabaretski se način tematiziraju politička zbivanja, a na brojnim kolima karnevalske povorke istaknute su velike figure ili skulpture sa političkim temama. Koje će to teme biti i kako će se skulpture oblikovati – o tome raspravljaju i odlučuju brojna karnevalska udruženja. Izrada pojedinih figura traje ponekad mjesecima.

Karneval Combo Flash-Galerie 123

Politika kao dio svakodnevice

U ovogodišnjim mimohodima u pokladni ponedjeljak (Rosenmontag) između ostalog se tematizira sukob građana i vlasti oko izgradnje novog željezničkog kolodvora u Stuttgartu, tzv. Stuttgart 21, te skandal oko plagijata u doktorskom radu sada već bivšeg ministra obrane Karla-Theodora zu Guttenberga. Jedna od tema su i demokratski prevrati na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi - omiljeni lik pukovnik Gaddafi.

Ove godine je jedna od tema i prevrat u zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Libijski pukovnik Gaddafi (na slici kao čuvar bureta s naftom za koji Europa plaća gomile para) je u središtu pažnje.

Ove godine je jedna od tema i prevrat u zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Libijski pukovnik Gaddafi (na slici kao čuvar bureta s naftom za koji Europa plaća gomile para) je u središtu pažnje.

Svaku uspjelu skulputru sa političkim konotacijama hiljade prisutnih karnevalskih luda pozdravlja glasnim uzvicima “Alaaf” ( Kölnu) ili “Helau” (u Manizu). Čak i u vrijeme tzv. medijske demokracije i bezgraničnih prostranstava interneta ljudi uživaju kada vlastima pokažu dugi nos, kada im se izruguju ili ih mogu parodirati. I to traje sve do pepelne srijede – tada se spaljuje slamnata lutka i karnevalu je kraj. Karnevalske lude postaju ponovo obični građani, vraća se svakodnevica – i počinju pripreme za karneval naredne godine.

Autor: Zoran Arbutina

Odg. ur.: Mehmed Smajić