Karl May: Bilo jednom na ‚Divljem istoku’

Gotovo cijeli život Karl May je proveo brkajući stvarnost i iluziju, izmišljao je i stvarao fiktivne svijetove, u koje bi onda vjerovao kao u stvarne, opisijući pri tome države i predjele u kojima nikada nije boravio. Nakon uspjeha njegove najčitanije knjige o indijancu po izmišljenom imenu Winnetou, identificirao se sa likom njegovog pobratima Olda Shatterhanda, navukao njegovo odijelo i šešir, naručio da mu se naprave tri puške, identične onima opisanim u romanu, i počeo ubjeđivati poznanike da su događaji iz romana, zapravo dijelovi njegove privatne biografije. Karl May je zapravo bio živa inkarnacija njemačkog pojma "Weltgeist" – dakle, „svjetski duh“.

‚U balkanskim gudurama'

Lagao je kreativno - tvrdio je da je bio slijep do pete godine, a krao je simbolične predmete. Zbog šest ukradenih svijeća izbačen je iz učiteljske škole, a zbog ukradenog džepnog sata završio je u zatvoru, gdje postaje šef zatvorske biblioteke u kojoj nastavlja da smišlja kreativne krađe. Izdvaja stotinjak naslova, koje će kasnije prerađivati u svoje tzv. "putopisne romane". Po izlasku iz zatvora, nastavlja sa krađama, a kada su ga 1870. uhapsili kao skitnicu, tvrdio je da se zove Albin Wadenbach, te da je sin bogatog plantažera sa Martinika, i da je na putu po Evropi izgubio dokumenta. Iznova provodi četiri godine u zatvoru, gdje definitivno sazrijeva njegova odluka da postane pisac. Vrativši se kući, baca se na pisanje, a rascvjetala industrijalizacija, kao i rast opismenjavanja, te sa njim i nicanje izdavačkih kuća, idu mu na ruku. Dobija posao kao urednik u izdavačkoj kući u Dresdenu, gdje izdaje časopis "Šaht i koliba" ("Schacht und Hütte") . Piše "Orijentalni ciklus" ("Orientzyklus", 1880-1888), u kojem se, između ostalih, nalaze i romani čija je radnja smještena na prostorima Makedonije i Albanije: "U balkanskim gudurama" ("In den Schuchten des Balkan") i "Kroz zemlju Šiptara" ("Durch das Land der Skipetaren"). Paralelno je pisao i za druge časopise mijenjajući pseudonime i naslove tekstova kako bi mogao da udvostruči honorar. Međunarodnu slavu stiče ciklusom romana o indijanskom poglavici, poznatijem kao Winnetou ("Winnetou I, II i III"), za koju je inspiraciju dobio slušajući njemačke gastarbeitere, koji su vrativši se iz Amerike, sa Divljeg zapada, redovno navraćali u kuglanu u kojoj je on kao dječak skupljao kegle.

Gojko Mitić: Apač sa istoka i Veliki poglavica

Izdanje njegovih djela iz 1987. godine broji 120 tomova. Njegove knjige su štampane u 200 miliona primjeraka (od toga samo u Njemačkoj 100 miliona) i prevedene na preko 40 jezika. Ogromnu slavu i bogatstvo jedino je zasjenila afera koju su izazvali tekstovi novinara Rudolfa Lebiusa, kome je Karl May odbio da pozajmi novac, i koji je, iz osvete, javnosti prezentirao piščevu lopovsku prošlost. Na današnji dan (30.3.), prije stotinu godina, Karl May umire od infarkta, a njegova vjerna sekretarica i supruga Klara, udovica njegovog najboljeg druga, fabrikanta Richarda Plöhna, nastavlja uspješno skrbiti o njegovoj zaostavštini. U njihovom ljubavnom gnijezdu "Villa Shatterhand" u Old-Radebeulu, nastaće 1928. godine Karl May-Museum.

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Leipzigu, promovirana je knjiga Klausa Walthera "Karl May - jedna saska biografija" ("Karl May - Eine sächsische Biografie"). Promociji je prisustvovao i 71-godišnji Gojko Mitić, poznat u Njemačkoj kao Ost-Apache (Apač sa Istoka) ili Ober-Indianer (Indijanski poglavica), legendarni glumac koji je igrao u filmovima o "Winnetouu”, koji su snimani u bivšoj Jugoslaviji. Na Karl-May-Festivalu u Bad Segebergu Gojko Mitić je nastupao 1024 puta u naslovnoj ulozi. Mitić, koji za sebe kaže da još uvijek skokom iz mjesta može da zajaše konja, sanja da zaigra u još jednom, zadnjem indijanskom filmu, koji bi se, po mogućnosti, bavio ozbiljnom tematikom.

Autor: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić