Karadžićevim hapšenjem se smanjila „Karlina lista“ u 2008.

Taj događaj je unekoliko bacio u zasjenak druga zbivanja u Tribunalu, u čijim sudnicama se radi punim intenzitetom, pošto se bliži kraj njegovom mandatu.

Novi glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz), koji je na tu dužnost stupio prvog januara, dočekao je poslije pola godine mandata ono što je njegova prethodnica Karla (Carla) Del Ponte uzaludno čekala osam godina - da se u pritvor u Sheveningen sprovede najtraženiji optuženik, Radovan Karadžić. Pred očima svjetske javnosti, doktor alternativne medicine Dragan Dabić, uhapšen na jednoj od beogradskih ulica, kojima se, prerušen u starca duge kose i brade, godinama šetao, preobrazio se u dobro poznati lik sa "Karline liste".

"Radovan Karadžić!" – Bilo je to prvo što je u Haškom tribunalu 31. jula rekao bivši predsjednik Republike Srpske. Nešto mršaviji i stariji nego prije šesnaest godina, kad je svojom ratnom retorikom prijetio da će istrijebiti Bošnjake u Bosni i Hercegovini. Optužen je zato što je te prijetnje sprovodio u djelo.

Dogovor s Holbrookom?

"Gospodine Karadžiću, stavlja vam se na teret genocid i saučesništvo u genocidu, po članu 4 Statuta Međunarodnog tribunala, zatim pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i još četiri za ratne zločine, jer ste podsticali, planirali i naređivali izvršenje zločina, postupajući kao pojedinac ili zajedno s drugima između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine."

Nakon što mu je pročitan sažetak optužnice, Karadžić je rekao da mu se ne može suditi u Haškom tribunalu pošto je 1996. sa Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke) sklopio "sporazum o imunitetu", koji je on ispunio povlačenjem iz javnog i političkog života. Američki pregovarač, prema Karadžiću, nije uspio da anulira optužnicu u Haškom tribunalu i zato do dana današnjeg nastoji da ga ubije.

"Ja sam celo vreme bio lovljen s namerom da budem likvidiran. Moram da kažem da se ovde radi o životu ili smrti. Ako gospodin Holbruk i sada želi moju smrt i žali što nema smrtne kazne, ja se pitam da li je njegova ruka toliko duga da me ovde stigne."

Produžetak mandata Tribunala

Svih pet mjeseci kako je u Hagu, Karadžić podnosi zahtjeve da se utvrdi njegov imunitet. Ovih dana je Pretresno vijeće odgovorilo da eventualni sporazum s Holbrukom nema nikakve važnosti za proces koji predstoji. Takvi sporazumi ne mogu biti validni kad se optuženi tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, stav je sudija.

Suđenje Karadžiću mora početi što prije, jer prema rezoluciji Savjeta bezbjednosti, donesenoj u oktobru, sva suđenja treba da se okončaju do 31. decembra 2009. Međutim, novi predsjednik Tribunala Patrik (Patrick) Robinson, imenovan prije nepuna dva mjeseca, u svom prvom govoru pred svjetskom organizacijom ovih dana, naglasio je da taj posao ne može biti završen prije kraja 2010., a da će za žalbene postupke biti potrebna još godina, a možda i dvije.

Župljanin malo prije Karadžića stigao u Hag

Mjesec dana prije Karadžića u Pančevu je uhapšen Stojan Župljanin, koji se takođe krio pod lažnim identitetom. Ratni načelnik policije u Banjaluci, optužen za ubistva, progone, mučenja i istrebljenje Bošnjaka i Hrvata u Bosanskoj krajini od aprila do decembra 1992. godine, tek je pred sudijom Haškog tribunala potvrdio svoj identitet: "Izjavljujem, kako ne bi bilo nikakvih dilema, ja sam Stojan Župljanin."

Njegovim hapšenjem "Karlina lista" svedena je na samo dva imena: Ratko Mladić i Goran Hadžić. U govoru u Savjetu bezbjednosti 18. decembra glavni tužilac Serž Bramerc je rekao da bi zatvaranje Tribunala prije nego što se ta dvojica optuženih uhapse, bila "pravna katastrofa".

U septembru ove godine izrečena je presuda bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću, optuženom za zločine koje su počinili strani ratnici - mudžahedini - u srednjoj Bosni između 1993. i 1995. godine.

Kazne Bošnjacima: Deliću, Hadžihasanoviću i Kuburi

"Pretresno vijeće, većinom glasova, izriče vam, Rasime Deliću, jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Sudija Moloto se ne slaže s kaznom koju je većina u Vijeću izrekla Rasimu Deliću."

Dva člana vijeća sudije Bakona Molota kaznu su izrekli za jednu od tri tačke optužnice, koja je generala Rasima Delića teretila za ubistva i okrutno ponašanje pripadnika odreda "El mudžahid". Delićeva odbrana uložila je žalbu, smatrajući da optuženi nikad nije bio nadređen mudžahedinima, i zatražila oslobađajuću presudu. Žalbeni postupak je u toku.

U aprilu je završen žalbeni postupak bivših komandanata III. korpusa i Sedme muslimanske brigade Armije BiH Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure. Oni su u prvostepenom postupku osuđeni na pet, odnosno dvije i po godine zatvora zbog propusta da spriječe ili kazne zločine svojih vojnika u srednjoj Bosni. Žalbeno vijeće je Hadžihasanoviću smanjilo kaznu na tri i po, a Kuburi na dvije godine zatvora. Tu odluku obojica su dočekala na slobodi pošto su prethodno već izdržali kazne na koje su osuđeni u prvostepenom postupku.

Florence Hartmann takođe pred sudom

Na kraju jedan kuriozitet. Pred sudije Haškog tribunala krajem oktobra izišla je Florans Artman (Florence Hartmann), francuska novinarka i bivša predstavnica za štampu glavne tužiteljice Tribunala Karle Del Ponte. Optužena je za nepoštovanje suda zbog toga što je u svojoj knjizi "Mir i kazna" objavila informacije o povjerljivim odlukama Žalbenog vijeća u predmetu Slobodana Miloševića. Artmanovoj će se suditi 5. i 6. februara sljedeće godine. Za nepoštovanje suda predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili globa do 100.000 eura.