1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Karadžićeve bajke

"Karadžić glumi nevinašce!", "Optuženi optužuje!", "Advokat smrti!", "Falsifikator istorije!", "Radovanov čas bajki!", "Karadžićev Tribunal!", samo su neki od naslova u njemačkoj štampi, prepunoj natpisa o Karadžiću.

Karadžić u vrijeme kada je bio vrhovni komandat VRS

Karadžić u vrijeme kada je bio vrhovni komandat VRS

Njemački listovi su puni natpisa i članaka o Radovanu Karadžiću i njegovoj interpretaciji rata u Bosni i Hercegovini i raspada Jugoslavije.

U sudnici Haškog tribunala

U sudnici Haškog tribunala

"Sueddeutsche Zeitung" donosi povodom nastavka procesa Radovanu Karadžiću dva članka i jedan komentar. Piše da se Karadžić nimalo ne kaje i da je, u okviru uvodne riječi odbrane, svo vrijeme pravdao svoj ratni pohod na Bošnjake, ističući da su se Srbi samo branili.

"Slično kao Milošević, Karadžić se političkim govorom trudio da opravda kampanju terora, rekavši da iza masakra nad civilima stoje muslimani i nazvavši logore sa bošnjačkim i hrvatskim zatočenicima, prihvatilištima. Karadžić je prošle sedmice preko svojih pravnih savjetnika poručio da će na suđenju odmah preći u napad. Srbi su, kako je istakao, bili ugrožena manjina u BiH. Svoju teoriju bh-tragedije on je iznio još sredinom februara na jednoj sjednici Tribunala.

Krivicu što se rat toliko otegao, Karadžić je pripisao Njemačkoj, Francuskoj, Iranu i Hrvatskoj, zemljama koje su, kako glasi njegova teorija, švercovale oružje za muslimane i tako produžile rat. Osim toga, Karadžić tvrdi i kako se sam brani, ali iza njega stoji iskusni kalifornijski advokat Peter Robinson i skoro četrdesetak pravnika i savjetnika. Haški tribunal je Karadžiću za 7.500 sati pravnih konsultacija odobrio 200.000 eura", piše između ostalog "Sueddeutsche Zeitung" iz Minhena.

Krivica i ćutanje

"Svijet je bio nemoćan, kada je početkom 90-tih izbio rat na Balkanu. Parola koja se tada širila glasila je : Svi su krivi, svi su žrtve. Tek u maju 1993, kada je s obzirom na ratne zločine u BiH, povećan pritisak javnosti na političare na Zapadu, UN je odlučio da osnuje Haški tribunal. Njegov cilj je bio dokazati individualnu krivicu za zločine i pomoći procesu pomirenja. Po mišljenju beogradskog novinara Dejana Anastasijevića to Sudu nije uspjelo, jer su se najgori zločini desili nakon osnivanja Tribunala. 'Pomirenje se ne može diktirati izvana i neophodan je angažman cijelog društva. Ali društva na Balkanu nisu zrela za taj proces', smatra Anastasijević.

Za slučaj Karadžić vlada veliki interes medija

Za "slučaj Karadžić" vlada veliki interes medija

Stoga ne iznenađuje da nastavak procesa Karadžiću nije izazvao skoro nikakve reakcije. Većina beogradskih medija genocid naziva 'događajima u Srebrenici', iako ga je Međunarodni sud pravde jasno nazvao genocidom. Žrtve Karadžićeve ubilačke politike kritikuju što Tribunalu nije uspjelo da do sada osudi nijednog glavnog vinovnika zločina na Balkanu. Hrvatski novinar Boris Dežulović nedavno je upozorio sudije Haškog tribunala, rekavši da će Karadžić od njih napraviti klovnove i vući ih za nos kao nekada međunarodnu zajednicu. A jednoga dana će predsjedavajućeg Sudijskog vijeća ovaj osumnjičeni masovni ubica upitati: "Recite, kada ste se posljednji put osjećali kao magarac?", piše "Sueddeutsche Zeitung".

Izrugivanje žrtvama

"'Žrtve su posebno izložene izrugivanju, kada neko kao Karadžić, pokušava da ih okarakteriše počiniocima. Stoga Karadžić dobro zna šta radi, kada masakr u Srebrenici i 44-mjesečnu opsadu Sarajeva proglašava srpskim samoodbrambenim ratom. Time on članovima porodica ubijenih poručuje da nemaju pravo na pravdu. Potpuno je jasno da od njega neće doći priznanje krivice. Tako Karadžić slijedi primjer svog velikog uzora Miloševića. I on je, neopisivim tiradama, želio smoriti Haški tribunal.

Iz vremena kada se kao dr. Dabić skrivao u Beogradu

Iz vremena kada se kao dr. Dabić skrivao u Beogradu

Milošević je za ratove na području bivše Jugoslavije okrivio Njemačku, Vatikan i SAD. Karadžić se služi malo drugačijom retorikom i bosanske muslimane, posthumno, proglašava islamskim fundamentalistima. Ali u ovakvo iskrivljavanje i falsifikovanje istorije, sudije mu neće povjerovati", zaključuje se u komentaru lista "Sueddeutsche Zeitung".

Optuženi optužuje

"Frankfurter Allgemeine Zeitung" započinje svoj članak Karadžićevim izljevom bijesa prema stranim novinarima.: 'Vodili ste protiv nas prljavi rat, poručuje on glasno i odsječno svima koji su izvještavali iz BiH od 1992. do 1995. Bili ste strana u ratu, koja je lagala, špijunirala za NATO i zloupotrijebila svoj neutralni status. Gorko smo kažnjeni zato što ste nas vi tako predstavljali.' Tako je Karadžić od počinitelja postao žrtva, od optuženog, onaj koji optužuje.

Nije napao samo novinare već i Tužiteljstvo suda, ocijenivši ga dicsiplinskom komisijom NATO-a. A onda je napao bosanske muslimane, čije je vođstvo, kako je tvrdio, željelo imati kontrolu nad cijelom BiH, što je za Karadžića bio glavni uzrok rata. Ali, Karadžić više nije strah i trepet. U Hagu sjedi kao neko ko je propao u svemu, čega se prihvatio da radi. Nije dobio priznanje ni kao pjesnik, ni kao psihijatar ni kao političar, kada je 1960. napustio svoje selo u crnogorskim brdima i došao u Sarajevo. Rutinski se služi kompjuterom, vadi citate i tvrdi kako nikada nije postojala namjera progona i etničkog čišćenja Muslimana i Hrvata.

Nekadašnji Miloševićev saveznik je 1993. godine nazvao Haški tribunal sramotom za međunarodnu zajednicu. Kao i Milošević i Karadžić okrivljuje za rat zemlje, članice NATO-a. Njegova teza zasniva se na rečenici, po kojoj se Jugoslavija nije raspala nego je razbijena izvana. Pri tom Karadžić pokušava da ismije svaku tačku optužnice", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ne prestaje da laže

Žrtve traže pravdu pred sudnicom Haškog tribunala

Žrtve traže pravdu pred sudnicom Haškog tribunala

"Die Welt" počinje članak momentom u kojem Karadžić okončava svoj govor u ponedjeljak pred Tribunalom. "Iz prvog reda mlada žena skače sa stolice i maše Karadžiću, gestikulirajući pobjednosno. 'Ponosna sam na njega', kaže ova žena, koja je s njim u srodstvu i podvlači: 'Pravedan i sveti rat je on vodio i branio BiH od islamskih fundamentalista'. Četiri reda niže sjedi Munira Subašić, sa još sedam žena. Ona se još uvijek nada da će pronaći kosti svoga sina. Bilo mu je samo 18 godina.

'Karadžić je bio i ostao lažljivac', kaže Munira i dodaje kako je na to još i ponosan. 'I danas me ponižava kao i prije 15 godina.' 62-godišnja Munira ne vjeruje da će Karadžić ikada reći istinu'. Njegova verzija je da su Srbi bolno 1990. pristali na podjelu BiH. 'Nismo željeli rat, rat su željeli drugi'. A drugi su za Karadžića, pored radikalnih Bošnjaka, Zapad, prije svega Njemačka, SAD i NATO. Genšerovo priznanje Hrvatske, siguran je Karadžić, izazvalo je građanski rat', piše između ostalog "Die Welt".

Karadžić glumi nevinašce

"Tageszeitung" iz Berlina piše: ''Srbi su dakle bili žrtve istorije i vodili su rat da bi se branili. Nikada nije postojala namjera, a još manje plan za progon Muslimana i Hrvata iz BiH, odgovorio je Karadžić na tačku optužnice, koja ga tereti za etnička čišćenja i progon preko 2 miliona ljudi, Naprotiv, on je pokušao svim sredstvima da vođe hrvatskih i muslimanskih nacionalnih partija odvrati od proglašenja nezavisnosti 6. aprila 1992. Podržao je Kutiljerov plan iz febrauara 1992. da se BiH podijeli u etnički definisane kantone. Ali Izetbegović je povukao svoj potpis sa plana, nakon što su mu Amerikanci obećali da će podržati nezavisnost BiH. Njemačka i Vatikan su prije svega razbili Jugoslaviju. Podržali su secesiju Slovenije i Hrvatske i time ostvarili cilj, koji nije bio ostvaren u 2. svjetskom ratu.

Oktobar 2009: Porodice žrtava iz Srebrenice protestuju zbog prekida procesa bivšem predsjedniku RS

Oktobar 2009: Porodice žrtava iz Srebrenice protestuju zbog prekida procesa bivšem predsjedniku RS

I Turska je tada osim toga pokušala ponovo etablirati Osmanlijsko carstvo na Balkanu. Srbi su u ratu u Hrvatskoj i BiH samo branili sebe i branili Evropu od islamskog fundamentalizma. To je između ostalog, bila srž Karadžićevog 4-satnog govora", piše između ostalog "Tageszeitung" iz Berlina.

Vrhunac ideologije

U svom komentaru TAZ ističe: "Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić ponovo je okrivio mračne sile Njemačku i SAD, Vatikan i Tursku za rat u BiH. Srbi su se samo branili od hrvatskih ustaša i islamskih fundamentalista, pravdao je Karadžić politiku etničkog čišćenja. Ovim izjavama Karadžić je pružio svijetu sliku srpskog nacionalizma s početka rata 1992.

Njegov odgovor na poprilično dugu optužnicu zvučao je kao daleki glas iz davne prošlosti. Da li je Karadžić svojom odbranom nesvjesno doprinio suočavanju s prošlošću, ostaje da se vidi. Službeni Beograd, koji se nastoji približiti EU, teško će se upustiti u bilo kakve ocjene. Fundamentalna opozicija u Beogradu će Karadžićeve izjave analizirati i ocijeniti onim što jesu: pravdanjem nacionalističke i ubilačke politike. Pa ipak, mnogi ljudi u Srbiji i Republici Srpskoj će njegove rafale i napade koje je usmjerio na sve strane ipak doživjeti kao rasterećenje sopstvene savjesti", zaključuje komentator lista "Tageszeitung".

Autor: Jasmina Rose

Odg. ur: A. Slanjankić