1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Karadžić: U zatvoru se samo smijem

Haški osuđenik za ratne zločine, Radovan Karadžić je, u prvom intervjuu nakon što je u martu u Haškom sudu osuđen na 40 godina zatvora, za „Die Zeit“ izjavio da mu je žao što je spriječio vojsku da postigne više.

Haški optuženik, Radovan Karadžić, na pitanje Stefana Willekea, novinara lista „Die Zeit“ „da li je za vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kada je imao priliku analizirati više hiljada dokumenata o njegovoj ulozi u ratu u BiH, o sebi naučio nešto novo“, Karadžić odgovorio: „Naučio sam da je bila greška što sam spriječio vojsku da na bojnom polju postigne još više. Na sreću smo samo ja i uži krug oko mene za to platili cijenu, a ne srpski narod u Bosni i Hercegovini. Na moje veliko iznenađenje sam vidio da je još uvijek na Balkanu lako potpaliti vatru i pokrenuti ubilački rat“.

Die Zeit je intervju sa haškim zatvorenikom vodio u pismenoj formi jer Sud ne dozvoljava drugačiji način. Odgovore na postavljena pitanja je Sud pregledao i kompletna procedura je trajala četiri mjeseca. Karadžić je prvo nakon nekoliko pitanja htio prekinuti intervju, ali se ipak kasnije odlučio da intervju privede kraju, intervju kojeg je Die Zeit objavio u skraćenoj verziji. Inače jedan ovakav intervju novinaru ne daje mogućnost da reaguje i postavi protupitanja na date odgovore. Radilo se o pitanju kako 71. godišnji Karadžić, koji je suodgovoran za najužasnije zločine u poslijeratnoj Evropi, gleda na svoj život.

Karadžić je bio u bijegu gotovo 13 godina, skrivajući se iza identiteta alternativnog liječnika Dragana Dabića.

Karadžić je bio u bijegu gotovo 13 godina, skrivajući se iza identiteta alternativnog liječnika Dragana Dabića.

Karadžić na pitanje novinara: „da li sa drugim zatvorenicima govori o ratu u Bosni“, odgovara: „Sa izuzecima nekih veoma poznatih događaja izbjegavamo govoriti o ratu. Srbi i Hrvati su u BiH slijedili sličan cilj. Željeli su Bosnu pretvoriti u uniju tri grupe. U tom smislu smo se mi jako dobro razumjeli“.

Govoreći o masakru u Srebrenici, Karadžić sumnja u broj žrtava navodeći da „postoji muslimanski dokument u kojem se navodi da je za 43 mjeseca rata u deset opština tog regiona sveukupno poginulo 8.000 ljudi. „Mnogi od njih su poginuli prije, a mnogi za vrijeme zauzimanja Srebrenice“, rekao je Karadžić ističući da ne postoje indicije „a da ne govorim o dokazima da sam odgovoran za zločine“. „Da sam znao da se to događa, a da pri tome zatvaram oči, bio bih potpuno lud i psihički bolestan. A da ne govorim o tome da sam to prihvatio i to naredio“.

Karadžić kaže da je često zaustavljao vojsku u osvajanju teritorija, jer je „vjerovao strancima i drugoj propagandi“.

Novinar ovog lista se osvrnuo i na Karadžićev odnos prema muslimanima. On konstatuje da se "do 1990. godine nije negativno izjašnjavao o muslimanima". "1990. godine ste izabrani za predsjednika SDS-a. Šta se time promijenilo?“, bilo je pitanje na koje je Karadžić odgovorio: „Nije se promijenilo ništa. Samo osnivanje SDS je pozdravljeno od poznatih muslimana. Oni su čak učestvovali u osnivanju stranke. Ni prije ni poslije toga nisam se negativno izjašnjavao o muslimanima. Među muslimanima sam imao veoma mnogo prijatelja. Sve moje veze, prije svega na poslovnom polju, vodio sam sa muslimanima. Moj frizer, krojač, zubar, advokat, obućar, moji dostavljači.., sve sam ih ja pronašao i svi su bili muslimani. Ono što mi se nije sviđalo je bila zamisao da jedna mala grupa fundamentalista dominira cijelom Bosnom od čega bi korist imala samo ta mala grupa, a ne masa“.

Karadžić je također govorio o tome kako provodi dan u pritvorskoj jedinici i da je "humor je za njega 'najbolja metoda' da odagna brige". Zato se, kaže, stalno, smije. Karadžić ističe da u zatvoru igra tenis, fudbal, svira flautu.

Juncker o EU

Jedna od tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe je i govor Predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera o stanju u kojem se nalazi Unija.

EU se nalazi u egzistencijalnoj krizi, ali se neće raspasti zbog Brexita, tvrdi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker. On je pred Evropskim parlamentom pozvao na veće zajedništvo.

EU se nalazi u egzistencijalnoj krizi, ali se neće raspasti zbog Brexita, tvrdi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker. On je pred Evropskim parlamentom pozvao na veće zajedništvo.

Za komentatora lista „Hannoverschen Allgemeine Zeitung“ je Juncker u pravu kada kaže da „Evropskoj uniji nedostaju, kako „Evropa“, tako i „Unija“. „EU je proizvod političke volje. Ukoliko nje bude nedostajalo, EU će izblijediti. Njenih 28 članica odbijaju dati zajednički odgovor na nezaposlenost, bježe od izbjeglica u egoizam i na svjetskom tržištu traže nacionalnu prednost i na taj način dozvoljavaju da budu zavedene da rade jedna protiv druge“.

"Kriza društva je prije svega kriza povjerenja“, smatra novinar lista „Döbelner Rundschau“ i nastavlja: „Mnogi građani ne vjeruju Briselu da će riješiti krizu. Ono što Juncker radi nije dovoljno. Samo sa investicionim programima u vrijednosti od nekoliko milijardi se novo povjerenje ne može postići“.

„Juncker je samo rekao ono što svi odavno znaju“, konstatuje Frankfurter Rundschau i dodaje: „Oni koji su očekivali da će Juncker imenovati vlastite ili greške Komisije, umjesto ukazivati na druge, sada je razočaran. Bez sumnje bi mnogo važnije bilo reći zašta će se EU ubuduće zalagati. On je dakle mogao reći da je Komisija u privrednoj politici u proteklih nekoliko godina premalo obraćala pažnju na ravnotežu unutar Evrope, zbog čega EU sada želi dalje razvijati Monetarnu uniju. Juncker također nije naveo ni izlaz iz izbjegličke krize“.

Preporuka redakcije