1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Karadžić sa Mandićem ponovo crtao mape razgraničenja

Na suđenju Radovanu Karadžiću završeno je svjedočenje Momčila Mandića, koji je 1992. godine bio ministar pravde u vladi Republike Srpske. Posljednja 22 sata svjedočenja odgovarao je na pitanja optuženog.

Karadžić se na suđenju brani sam

Karadžić se na suđenju brani sam

Karadžić je i tokom rata često pokazivao svoje mape etničkih granica u BiH

Karadžić je i tokom rata često pokazivao svoje mape etničkih granica u BiH

Posljednji dio unakrsnog ispitivanja, bivši predsjednik Republike Srpske posvetio je svojoj omiljenoj temi još otprije rata – mapama Bosne i Hercegovine i prebrojavanju stanovništva po nacionalnom sastavu. Pokušavao je, zasipajući svjedoka pitanjima o detaljima mapa, da uvjeri sudsko vijeće da je gotovo cijela Bosna i Hercegovina bila srpska, ovdje po principu većinskog stanovništva, tamo uslijed istorijskih razloga, a na trećem mjestu zbog zemljišnjih knjiga. Doveo je u pitanje i sam popis stanovništva iz 1991. godine.

"Da li se sjećate da taj popis nije bio verifikovan i da se smatralo da je precizniji onaj iz 1981. godine?" pitao je Karadžić.

"Mi u policiji smo se služili popisom iz 91. godine. Da li je usvojen na Skupštini to mi nije poznato", odgovorio je svjedok.

«Ne znam baš najbolje da crtam... »

U dijelu unakrsnog ispitivanja, posvećenog mapama, Karadžić je posvetio pažnju i predratnom nacionalnom sastavu stanovništva glavnog grada Bosne i Hercegovine.

"Mogu li vam obratiti pažnju na zonu Sarajeva – na dijelove koji su označeni kao izrazita srpska većina? Samo mali dio Sarajeva nije označen kao izrazito srpska većina", rekao je optuženi.

Za optuženog su upitni rezultati popisa stanovništva iz 1991.

Za optuženog su upitni rezultati popisa stanovništva iz 1991.

"Novo Sarajevo je bilo označeno kao većinsko srpsko stanovništvo, i Ilijaš. Većinsko muslimansko stanovništvo živjelo je u opštini Centar, Stari Grad, opštini Ilidža, Hadžići i u Vogošći", uzvratio je Mandić.

Bez obzira što je svjedokov odgovor demantovao njegove tvrdnje, Karadžić je izvadio novu mapu i nastavio:

"Sad ćemo vidjeti šta je ko kontrolisao… plava boja, dakle srpska, dopire do rijeke Une, obuhvata dio Bihaća, pola Bosanske Krupe, skoro cio Bosanski Novi. Na Uni je bila linija fronta. Molim vas zaokružite etničke srpske prostore."

"Kada, iz kojeg doba, gospodine predsjedniče?" upitao je bivši ministar.

"S početka rata. Na kraju smo nešto izgubili na tim područjima, Grahovo, Petrovac, Drvar…"

Svjedok je zaokruživao i druga područja na koja mu je ukazivao optuženi. Nevičan crtanju, griješio je i zahvatao teritorije koje ni Karadžić nije smatrao srpskim.

"Morate ispraviti ovu kružnicu", rekao je optuženi u jednom trenutku. "Gračanica i Gradačac nisu bili srpski".

"Bojim se da će se muslimani naljutiti, a ja samo ne znam crtati i ne znam dobro geografiju", uzvratio je Mandić.

"Nisam najbolje upoznat šta je ko držao..."

Pripadnik plavih šljemova u Sarajevu (juli, 1995.)

Pripadnik "plavih šljemova" u Sarajevu (juli, 1995.)

Na kraju u njegovu odbranu ustao je i tužilac Alan Tiger.

"Gledam gospodina Mandića, on sliježe ramenima, vidim kakve su mu grimase na licu. Sve to očito signalizira da se on ovdje ne osjeća najugodnije. Biće vam vrlo teško", obratio se tužilac sudijskom vijeću, "da utvrdite šta svjedok zna o tim linijama koje je stavio na kartu po instrukcijama optuženog, a šta ne zna."

"Nisam najbolje upoznat o tome šta je prije rata, a šta u ratu držala koja strana. Predlažem gospodinu predsjedniku da s tim u vezi dovede nekog drugog svjedoka", rekao je Mandić odgovarajući na zahtjev predsjedavajućeg sudija da prokomentariše tužiočevu primjedbu.

Pošto je Karadžić završio unakrsno ispitivanje svjedoka suda Momčila Mandića, tužilaštvo je izvelo novog svjedoka. To je Milan Mandilović, hirurg Državne bolnice u Sarajevu, koji svjedoči o ratnim stradanjima Sarajlija od granata i snajpera, ispaljenih sa položaja Vojske Republike Srpske na Trebeviću.

Autor : Dževad Sabljaković

Odg. ur.: A. Slanjankić