Karadžiću suditi i za silovanja

"Karadžić je za mene bez sumnje jedan od najodgovornijih za ovaj rat i sve strahote koje su se desile". Ovo su riječi Gabriele Mischkowski (Gabriela Miškovski), suosnivačice humanitarne organizacije Medica Mondiale u Kelnu. Posve je svejedno, kaže Gabriela, da li je Karadžić direktno učestvovao u silovanjima ili ne, on za njih snosi političku odgovornost. Humanitarna organizacija Medica sa sjedištem u Kelnu je 1996. osnovala svoj ogranak u Zenici. To je bio Centar za žene u nevolji. "Beskonačno mnogo žena, koje su se obratile za pomoć i došle u Medicu, bilo je silovano. Stoga mi i znamo na stotine i stotine strašnih priča o silovanjima koje su počinili pripadnici vojske, paravojske, policije i tako dalje", kaže Gabriela Mischkowski.

Silovanja do tada nisu bila priznata niti kao mučenja niti kao teške povrede ljudskih prava. Pri tome su posljedice za žene fatalne. Razara se cijela ličnost i njen sistem vrijednosti. Uz to još dolazi i ponašanje sredine, koja te žene ne priznaje kao žrtve, kaže Monika Hauser, doktorica i voditeljica Medice mondiale. "Žene ostaju same sa svojim bolom. One znaju da ih drugi preziru zato što su silovane. Žene koje su dobile djecu nakon takvih silovanja ekstremno pate, jer ih djeca podsjećaju na ta silovanja. Za te žene i njihovu djecu praktično ne postoji perspektiva."

25 Fočanki odlučilo da cijeli svijet sazna za silovanja

Preživjele žrtve holokausta pričale su da je za njih bilo od velike važnosti ispričati pred Tribunalom šta su doživjele. To je jedna vrsta pravde, koja može otvoriti nove perspektive. To je put kojim je krenulo i 25 silovanih žena iz Foče, kaže Monika Hauser."Žene iz Foče, koje su svjedočile na sudu jasno su rekle da su to uradile jer žele da cijeli svijet sazna šta im se desilo. One su željele da počiniocima pogledaju u lice i da im kažu da su još žive."

Međunarodni sud tako je 2001-e priznao silovanja kao ratni zločin. Monica Hauser teško daje savjet ženama da svjedoče. Mnoge od njih žive u siromaštvu, nemaju nikakvu medicinsku niti psihološku podršku a na sudu su često izložene neprijateljskom saslušavanju i preciznim i veoma neprijatnim pitanjima. S obzirom na napade koje su doživljavale u sudnicama, Organizacije žena su uspjele da za svjedokinje, žrtve silovanja obezbijede policijsku zaštitu. No, provjera primjene ovih standarda uvijek mora postojati, rad na tome nikada ne prestaje, zaključuje Monika Hauser.