Karadžić traži obustavu procesa

Austrijski list "Die Presse" osvrće se na novi proceduralni zahtjev Radovana Karadžića, podnesen u ponedjeljak (25.05.), kojim optuženi za genocid u BiH nastoji da ospori nadležnost Haškog tribunala, na osnovu navodnog sporazuma o imunutetu sklopljenog sa Holbrukom. Die Presse piše kako Karadžić traži da Tribunal zaustavi proces i dodaje kako bivši predsjednik Republike Srpske traži od UN-ovog tribunala da povuče optužnicu za genocid. U podnesku, koji je pred Tribunalom uložio Karadžićev pravni savjetnik, navodi se da Tribunal nema ovlaštenja da vodi proces protiv Karadžića.

"Da li Karadžić ima neoborive dokaze za sporazum sa Holbrukom, još se ne zna. Rok za iznošenje tih dokaza istekao je jučer. Nadležno Vijeće Tribunala naknadno će se izjasniti o Karadžićevom podnesku. Tribunal je još jednom naglasio da eventualni sporazum sa Holbrukom, i kada bi postojao, nema nikakvog značaja za Haški tribunal, ali bi eventalno mogao biti uzet u obzir prilikom određivanja kazne, piše Die Presse, pozivajući se na betu i zaključuje: "Holbruk i dalje poriče da je sklopio sporazum sa Karadžićem, koji mu garantuje da neće biti izveden pred sud, ukoliko se povuče sa svih svojih političkih funkcija. To je Karadžić i uradio u ljeto 1996. i kratko nakon toga kompletno nestao iz javnog i političkog života", zaključuje Die Presse.

Globalni ucjenjivač

Sjeverna Koreja jučer je izvršila drugu nuklearno probu. Američki predsjednik Barak (Barack) Obama izjavio je da je to prijetnja svjetskom miru. Kakve su zapravo namjere šefa ove države Kima Jonga Ila?, pita se novinar lista Frankfurter Rundschau, koji Kima Jonga Ila vidi u ulozi globalnog ucjenjivača.

"Ko se naoružava, može se poslije i razoružati i za to tražiti visoku naknadu od međunarodne zajednice, bilo u vidu nafte, pošiljki pomoći ili deviza. Il je 2006. po prvi put izvršio nuklearni test. Nakon toga je u okviru razgovora tzv. šestorice, vođenih sa Kinom, Južnom Korejom, Japanom, SAD-om i Rusijom izdejstvovao rekordnu odštetu za obećanje da će započeti sa izlaznom strategijom iz atomskog programa. Tako je Kim naučio da atomsko oružje koristi kao vrstu životnog osiguranja za svoj režim. Ono je za njega zaštita od napada izvana ali i sredstvo za obezbjeđivanje neophodnih resursa. Nije ni čudo da Kim tako voli svoju atomsku bombu", piše Frankfurter Rundschau.

Iranci pažljivo prate igru Sjeverne Koreje sa Zapadom

Sviđalo se to nekom ili ne, primjećuje Westdeutsche Zeitung, iz ovako perfidne igre Kim može izaći samo kao pobjednik. Međutim na rubu igrališta stoje Iranci i pažljivo posmatraju kako Zapad, Kina i Rusija reaguju na provokacije. Pri tome sklonost iranskih mula ka ustupcima opada na kvadrat sa brojem nuklearnih testova, koje poduzima Sjeverna Koreja", primjećuje Westdeutsche Zeitung iz Dizeldorfa.

Frankfurter Allgemeine Zeitung ističe: "Pozivima na razgovore se ne može puno postići. Često se ukazuje da Pjong Jang provokacijama želi skrenuti pažnju na sebe. Ali režim pokazuje i da se ne pridržava zacrtanih obaveza i da možda nije spreman da objelodani istinu o svom atomskom programu a kamoli da odustane od njega. Izvjesno je međutim i da finansijske sankcije, usmjerene protiv vojno-političke elite, nisu promašile svoj cilj nakon prve nukelarne probe 2006.", zaključuje FAZ.

Autor: Jasmina Rose

Odg. ur.: Z. Arbutina