Karadžić je htio državu samo za Srbe
23. april 2010
Svjedok je od 1991. do 1993. godine bio angažovan kao zamjenik specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija Sajrusa Vensa (Cyrus Vance) i učestvovao je na mirovnim konferencijama o bivšoj Jugoslaviji. Na mnogim od tih sastanaka sretao je i optuženog Karadžića.
Ambasador Okun je kao učesnik niza mirovnih konferencija, od kojih je na nekima bio kopredsjedavajući, imao običaj da opširno bilježi šta je ko u tim prilikama rekao. Zato se, odgovarajući na pitanja zastupnika tužbe Alena Tigera, oslanjao na zapise iz svojih bilježnica.
Zasebna srpska država
On je, na osnovu tih bilješki, posvjedočio da je u više navrata Karadžić, koji je učestvovao na nekim od tih konferencija, insistirao na tome da Srbi, Bošnjaci i Hrvati u Bosni i Hercegovini nikako ne mogu živjeti zajedno.
Zasebna srpska država u BiH bio je prvi, ako ne i jedini cilj, kako Karadžića, tako i druge dvojice najviših lidera bosanskih Srba u to vrijeme, Momčila Krajišnika i pokojnog Nikole Koljevića, rekao je ambasador Okun. On je dodao da su sva trojica tražili neprekinutu teritoriju i etnički čistu državu, specijalan odnos sa Srbijom, podjelu Sarajeva i pravo veta na sve odluke centralnih vlasti Bosne i Hercegovine.
"Smatrali smo da je to nerazuman cilj", rekao je svjedok, ističući da, ako takvu želju sa razine ideja "dovedete u vezu s realnošću", onda se etnički čista srpska država mogla stvoriti samo nasiljem, progonima i ubijanjem pripadnika drugih naroda. To je za međunarodnu zajednicu bilo neprihvatljivo”, rekao je ambasador Okun.
Jasna prijetnja silom
Svjedok Okun je zabilježio i da mu je Karadžić u pauzi jedne mirovne konferencije prije početka otvorenih sukoba rekao da, ukoliko bosanski Srbi ne dobiju ono što traže , da će to pokušati ostvariti silom.
“Da li vam je optuženi Karadžić, i nakon početka sukoba rekao da će obustaviti ratna dejstva samo ukoliko dobiju ono što traže”, upitao je tužilac Tiger.
“Da”, potvrdio je svjedok. “On nije rekao da je zadovoljan onim što imaju, čak i kad je vojska bosanskih Srba imala u rukama 70% Bosne i Hercegovine. Oni su tada imali gotovo sve što su htjeli i mogli su ponuditi da prestanu borbe, ali to nikad nisu učinili.”
Ambasador Okun je potom dodao da je Karadžić na mirovnoj konferenciji, održanoj 16. aprila 1992. godine, deset dana nakon što je Evropska zajednica priznala BiH kao nezavisnu državu, rekao da će snage bosanskih Srba prestati sa ratnim dejstvima nakon što se donese «odluka o kartama ». «Tada je BiH već bila članica UN-a, » rekao je ambasador Okun. Optuženi Karadžić je, kao zastupnik sopstvene odbrane, tražio 14 sati za unakrsno ispitivanje, gotovo četiri puta više vremena nego što su ga zastupnici tužilaštva imali na raspolaganju. Međutim, predsjedavajući sudija O-Gon Kvon (Kwon) je rekao optuženom da ne može računati na tako dugo unakrsno ispitivanje.
Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednik: Zorica Ilić