1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Karađorđevo u haškim klupama

Na šest procesa u Haškom tribunalu 13 svjedoka je sa različitih stanovišta govorilo o dogovoru između Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu. Svjedoci su mahom bili visoke političke i vojne ličnosti bivše Jugoslavije.

default

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju

O težnjama ka podjeli Bosne i Hercegovine i u vezi s tim sastanku u Karađorđevu prvi put je bilo riječi krajem prošlog stoljeća - 1998. godine - na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, optuženom za zločine HVO-a u Srednjoj Bosni. O tom čuvenom sastanku govorio je u martu te godine zaštićeni svjedok, za kojeg se kasnije ispostavilo da je bio Stipe Mesić, bivši član Predsjedništva Jugoslavije. Njegovo tadašnje svjedočenje bilo je zatvoreno za javnost. Svjedok odbrane na istom tom suđenju, profesor Dušan Bilandžić je svaki srpsko-hrvatski dogovor na visokom nivou o podjeli BiH poricao pred sudijama, ali ne i u intervjuu zagrebačkom nedeljniku "Nacional", objavljenom prije svjedočenja.

Sporazum koji je provodio Blaškić

U završnoj riječi na tom suđenju, tužilac Greg Kiho (Kehoe) je rekao da su Milošević i Tuđman postigli "tajni sporazum" o podjeli Bosne i Hercegovine, a sprovodio ga je optuženi Blaškić, koji je, zajedno s mnogim drugima, bio "oruđe Tuđmanove politike". Od "opsesije" o podjeli Bosne Tuđman nije odustajao ni do kraja rata. U maju 1995. godine, po svjedočenju britanskog političara i kasnije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), Tuđman je na jelovniku jednog svečanog ručku u Londonu, nacrtao, sasvim provizorno, mapu BiH, podijeljenu prema dogovoru s Miloševićem. Tuđman je tom prilikom rekao Ešdaunu da u Bosni i Hercegovini neće ni biti "muslimanskog dijela", jer će muslimani postati "element hrvatske države". Taj jelovnik je kao dokazno sredstvo i danas u arhivi Haškog tribunala, a o njemu je Ešdaun svjedočio i na suđenju Radoslavu Brđaninu i Slobodanu Miloševiću.

Paddy Ashdown

Paddy Ashdown je u Hagu svjedočio o čuvenoj Tuđmanovoj salveti

Blaškićev branilac, zagrebački advokat Anto Nobilo u svojoj završnoj riječi nije poricao da je Franjo Tuđman "zastupao ideju podjele Bosne", mnogo prije rata kao istoričar, a zatim i kao predsjednik Hrvatske. Obnavljanje Hrvatske Banovine, koja je uspostavljena uoči II svjetskog rata, po riječima Nobila, bila je Tuđmanova "privatna želja", a suština zvanične politike Hrvatske bila je očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Bosne i Hercegovine. Uz to, istakao je Nobilo, nema ni jednog dokaza o sadržaju i odlukama sastanka u Karađorđevu. Pošto je rat u Hrvatskoj počeo nekoliko mjeseci kasnije, po mišljenju Nobila, Milošević i Tuđman se 25. marta 1995. ni oko čega nisu definitivno dogorovili, a još manje formulisali neki sporazum.

Godine 2000., na suđenju Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, optuženima za zločine nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini, tužitelji su sastanak u Karađorđevu označili kao "zavjeru Tuđmana i Miloševića" da podijele Bosnu i Hercgovinu. Međutim, svjedok odbrane Marc Almond, profesor istorije na Oksfordskom univerzitetu, tvrdio je da potonji događaji, to jest "napadi srpskih snaga u Hrvatskoj i BiH" opovrgavaju tezu o zavjeri dvojice predsjednika. Taj istoričar je tvrdio da njihovi eventualni razgovori o teritorijalnim razgraničenjima, u situaciji kad BiH još nije bila međunarodno priznata, nisu mogli biti zavjera niti agresija na tu buduću državu.

„Bila i ostaće srpska“

Suprotno je tvrdio Stipe Mesić, koji je 2002. godine, kao predsjednik Hrvatske svjedočio na suđenju bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću. Jedna od ključnih tema njegovog svjedočenja bio je tajni sastanak Milošević-Tuđman. S razlogom, jer su taj sastanak, prema Mesićevom iskazu, dogovorili on sâm i Borisav Jović, tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i Miloševićev najbliži saradnik.

Stjepan Mesic kroatischer Präsident

Stjepan Mesić je dva puta svjedočio u Hagu o dogovoru u Karađorđevu

Jović je, prema Mesićevoj tvrdnji, početkom 1991. rekao da Miloševića i njega, kao ni druge srpske političare, uopšte ne interesuju Srbi u Hrvatskoj, ali da žele dvije trećine Bosne i Hercegovine "koja je bila i ostaće srpska". To je, kako je svjedočio Mesić, bio povod za čuveni susret Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu 25. marta 1991. godine i njihove pregovore u četiri oka o podjeli BiH.

Tuđman je, po Mesićevoj tvrdnji, do tada bio za cjelovitu BiH, ali je poslije tog susreta promijenio mišljenje. Mesić je naveo da je sâm bio svjedok da je Tuđman sa zadovoljstvom govorio kako se u Karađorđevu dogovorio da Hrvatskoj pripadnu teritorije Bosne označene granicama Banovine iz 1939. godine i uz njih Cazin, Kladuša i Bihać, koje Milošević smatra "krajevima turske Hrvatske", koji "Srbiji nisu potrebni".

Na sljedećoj stranici čitajte kako su svjedočili Manolić, Praljak i Kljujić