1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kapitalizam s ljudskim licem

Od izbijanja globalne financijske krize države širom svijeta kao da se natječu koja će više novca uložiti u dotada privatnu privredu i na taj ju način djelomice podržaviti. U opticaju su stotine milijardi dolara i eura.

Pitanje nije da li kapitalizam ili ne, već koji oblik kapitalizma. Njemačka ima svoj put

Pitanje nije da li kapitalizam ili ne, već koji oblik kapitalizma. Njemačka ima svoj put

Werner Abelshauser je ugledan njemački historičar ekonomskih odnosa

Werner Abelshauser je ugledan njemački historičar ekonomskih odnosa

Ni Njemačka tu nije izuzetak: ulaganjem u velike privatne banke i mjerama tzv. paketa za poticanje konjunkture država direktno utječe na tok tržišne utakmice. Ali to u zemlji ne izaziva veliko uzbuđenje - njemačka država je tradicionalno aktivna na tržištu. Odakle taj angažman?

Već i dosada je gotovo polovica njemačkih banaka bila u većinskom vlasništvu države, ali s financijskim injekcijama dosada velikim privatnim bankama poput Commerzbank, Hypo Real Estate Bank ili Postbank javni sektor faktički kontrolira većinu njemačkog financijskog poslovanja. Istovremeno je država angažirana i direktno u privredi: od željeznice do brojnih komunalnih opskrbljivača energijom, od Volkswagena do velikih brodogradilišta.

"Rajnski kapitalizam" - suradnja a ne konkurencija

Werner Abelshauser, ugledni njemački ekonomski historičar, naglašava da je to dio njemačke ekonomske tradicije: "Uz izuzetak vremena Trećeg rajha država u Njemačkoj nikada nije bila direktan poduzetnik, ali je uvijek bila vrlo prisutna kao moderator ekonomskih interesa. Osim toga je preuzimala odgovornost u onim dijelovima privrede gdje konkurencija nije bila svrhovita."

Volkswagen je djelomice u vlasništvu savezne zemlje Donje Saske - ona ima kontrolni opaket dionica

Volkswagen je djelomice u vlasništvu savezne zemlje Donje Saske - ona ima kontrolni opaket dionica

Takva organizacija države i društva dovela je nakon Drugog svjetskog rata do onoga što je širom svijeta postalo poznato kao "rajnski kapitalizam": "Rajnski kapitalizam znači način razmišljanja i djelovanja koji se jasno razlikuju od standardnog oblika kapitalizma recimo poput onoga u SAD-u. Osnovna karakteristika je da u prvom planu ne stoji princip konkurencije već princip suradnje. Taj kooperativan odnos postoji kako unutar pojedinih branši, tako i generalno u radnim odnosima na razini poduzeća. Zato se u Njemačkoj razvio oblik suodlučivanja radnika preko sindikata i radničkih savjeta."

Evropa prevagnula nad Amerikom

Drugi pojam koji je iz ove iste ekonomske filozofije proizašao je "Deutschland AG" - označavanje čitave Njemačke kao dioničarskog društva. Time se misli na veliku ulogu banki na tokove privređivanja: budući da su banke često vlasnice velikih paketa dionica firmi, one su zainteresirane za dugoročno uspješno poslovanje kompanija. To im s jedne strane donosi profit putem rasta vrijednosti dionica, a s druge osigurava vraćanje kredita.

Hedž-fondovi su američka izmišljotina i dobrim dijelom zaslužni za sadašnju globalnu financijsku krizu

Hedž-fondovi su američka izmišljotina i dobrim dijelom "zaslužni" za sadašnju globalnu financijsku krizu

Osim toga ovaj socijalni oblik kapitalizma bolje odgovara njemačkom i evropskom načinu proizvodnje: tu se razvijaju proizvodi visoke kvalitete, intenzivna se pažnja posvećuje kupcima, ugovori su često dugoročni. Tu je potreban strpljiv kapital, koji ne juri za što većim profitom u što kraće vrijeme, već djeluje na duge staze. Sadašnji razvoj u svijetu daje za pravo tom njemačkom modelu, naglašava Abelshauser: "Ne radi se o dilemi kapitalizam da ili ne, već o njegovom obliku. Posljednjih se godina američki oblik sve više širio i u Evropi, ali tu se nije dobro uklapao. Taj sukob različitih kultura je sada odučen u korist Njemačkog i evropskog modela", napominje ugledni njemački historičar ekonomskih odnosa Werner Abelshauser.

Audio i video zapisi na tu temu