Kapitalizam na francuski način

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi rado na verbalan način zavrće rukave. U novembru se, u najvećem jeku bankarske krize, zajedno sa bivšim britanskim premijerom Tonijem Blerom javio za riječ i žalio što je potrebno toliko dugo vremena da novi američki predsjednik stupi na dužnost. Sarkozijev motiv od početka krize je bio: „Prošlo je vrijeme kada su se samoregulacijom riješavali svi problemi. Također je i prošlo vrijeme svemoćnog tržišta koje je uvijek bilo upravu. Upravo smo za dlaku izbjegli katastrofu. Zato danas u Parizu treba biti zasnovan novi kapitalizam. „Evropa mora forsirati nove ideje kako bi svjetski kapitalizam bio promijenjen. Ovo što se dešava je izdaja kapitalizma. To nije pitanje tržišne privrede.“

Konferencija na globalnom nivou

Sarkozi je konferenciju podigao na globalni nivo i zato su u Pariz doputovali Toni Bler, Angela Merkel, direktor evropske centralne banke, predsjednik Liberije, pet ministara iz cijelog svijeta i tri dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. U četvrtak i petak (8/9. januara) će u Parizu biti riječi o vrijednostima novog kapitalizma, o njegovoj regulaciji i pitanju kako uskladiti globalizaciju i socijalnu pravdu. Njemačka kancelarka Angela Merkel moraće se kasnije informisati o rezultatima jer nakon uvodnog govora odlazi u Jelisejsku palatu gdje će uz radni ručak u četiri oka razgovarati sa francuskim predsjednikom.

Stare teme ponovo na dnevnom redu

Merkelova i Sarkozi će vjerovatno ponovo govoriti o spornim temama. Prilikom posljednje posjete kancelarke Merkel Parizu, francuski predsjednik je poluglasno prigovarao da francuska djeluje dok Njemačka još razmišlja. Po svoj prilici, drugačije neće biti ni ovaj put: centralistički predsjednik je pun hvale za vlastiti konjukturni paket, dok francuska štampa posljednjih dana vrlo iscrpno izvještava o berlinskim raspravama o tome: da li porez treba smanjiti ili ne?

Sarkozijev stav je poznat

Bez obzira šta će reći na današnjoj konferenciji za novinare, Sarkozijev stav je isti kao i nakon samita EU održanog u Oktobru. „Da li nam je i kod privredne krize potrebna zajednička saglasnost kao i kod bankarske krize? Odgovor francuskog predsjednika je čeitiri puta „da“. Da li smo jednoglasni kada je u pitanju ovo mišljenje?, opet četiri puta „ne“. To je u suprotnosti sa Francuzima koji misle kao njihov predsjednik da su jedini u EU koji zagovaraju opsežnu intervenciju države u privredna zbivanja.