Kamenim tragovima austrijskog poručnika u BiH

Sarajevska vijećnica, mostarski Stari most, tuzlanska Čaršijska česma i mnogi drugi motivi iz BiH, prije 100 godina i danas, ovjekovječeni na fotografijama jednog austrijskog poručnika i jednog bosanskohercegovačkog fotografa vise na zidovima  berlinskog Centra za Jugoistočnu Evropu, omiljenog okupljališta mnogih sa područja bivše Jugoslavije, još od vremena posljednjih ratova na području bivše Jugoslavije. I ovom prilikom su neki od njih  rado ovdje, doveli su i njemačke prijatelje da pogledaju izložbu i projekciju  istoimenog projekta društva Kulturfokus e.V. sa sjedištima u Frankfurtu  na Majni i Beču. „Kamenim tragovima“ je naime naslov dvojezične monografije troje autora, Bosanaca Slađane Paškalj i Radenka Kosića, te Austrijanca Helmuta Friedrichsmeiera, veoma ukusno  opremljene knjige fotografija i zapisa iz Bosne i Hercegovine.

Ova monografija  je nastala sasvim slučajno, priča Slađana Paškalj, Zeničanka koja dugo živi u Njemačkoj. Njeni dobri prijatelji Emir i Edina Čović su joj, priča, za rođendan poklonili monografiju Austrijanca Helmuta Friedrichsmeiera pod nazivom „Das versunkene Bosnien", u prijevodu „Potonula Bosna" - fotografsko putovanje austrougarskog oficira Emila Balcareka kroz BiH od 1907. do 1908.godine". Friedrichsmeier je naime 1999. godine u Austriji objavio ovu knjigu fotografija, koje je prilikom svoje vojne službe u BiH napravio djed njegove supruge poručnik Emil Balcarek. Knjiga je imala veliki eho, ne samo u BiH već i u  u njenoj dijaspori u Njemačkoj i Austriji, ali i kod potomaka nekadašnjih vojnika koji su na starim  slikama prepoznali građevine a neki i svoje pretke.

 

Na kamenim tragovima Balcareka nakon 100 godina

Slađana Paškalj je bila toliko oduševljena knjigom da je odmah došla na ideju da  krene stopama austrijskog poručnika. U  ljeto 2008. godine , tačno sto godina nakon Emila Balcareka se upućuje u domovinu. Tamo joj se pridružuje prijatelj iz rodne Zenice, Radenko Kosić, inženjer informatike i strasni fotograf, kojeg  nagovara da je prati. Sjedaju u unajmljeni auto i deset dana putuju po BiH, tražeći iste motive koje je svojom kamerom zabilježio austrijski oficir. Na tom putu, pričaju oboje, sreću mnogo ljudi koji im pomažu da nađu  ta mjesta, pričaju im  usput anegdote i i legende vezane za njih.  Kamen je, ističe Slađana, bio sveprisutan elemenat na tom putu, od stećaka i mostova preko ruševnih tvrđava  i  drugih zdanja, stoga i naziv monografije „Kamenim tragovima".

Objavljivanje nove monografije također „kamenit“

Nakon povratka u Frankfurt agilna Zeničanka sa nekoliko prijatelja  dolazi na ideju da  napravi novu monografiju sa fotografijama istih motiva nakon jednog vijeka. U tu svrhu osnivaju i društvo Kultufokus e.V. Slađana  stupa  u kontakt sa Helmutom Friedrichsmeierom i  njega uspijeva oduševiti tom  idejom. On joj  daje  autorska prava te pomaže  u  traženju sredstava za finansiranje  ovog  projekta. Od Njemačke društvo  nije moglo dobiti finansijsku podršku. „Ta priča nema veze sa Njemačkom, tražite pomoć u Austriji ili BiH“, čula je Slađana  sa više mjesta na koje se obratila. Helmut Friedrichsmeier  dolazi na ideju da društvo registruju i u Beču i nakon toga projekat   zbilja dobila finansijsku  podršku gradskih vlasti austrijskog glavnog grada, te riječi pohvale od  uglednih Austrijanaca poput visokog predstavnika za BiH, Valentina Inzka. 

60 lokacija iz iste perspektive, mnoge drugačije nego prije 100 godina

Tuzla, Sarajevo, Kalinovik, Vranduk, Travnik, Mostar i Zvornik  sa motivima koji su se prije 100 godina dopali austrijskom oficiru, su  ovjekovječeni  i u monografiji „Auf steinernen Spuren", „Na kamenim tragovima". Neki motivi su skoro autentični, sarajevska Vijećnica, spaljena u zadnjem ratu i nanovo izgrađena od strane austrijske vlade, ili Stari most turskog arhitekte Hajrudina, također srušen i nanovo autentično  sagrađen.  Neke građevine su nestale,  poput nekadašnjeg  tuzlanskog hotela „Grand" potonulog zbog slijeganja tla  u gradu soli , tu je danas parkiralište . Fotografije su popraćene veoma lijepo odabranim tekstovima različitih bosanskohercegovačkih pisaca, Ive Andrića , Maka Dizdara, Meše Selimovića Irfana Horozovića , Miljenka Jergovića.. I prevod „ Kraj tanana šadrvana „ Heinricha Heinea, na njemačkom „Der Asra", je našao svoje mjesto u monografiji.

Predstavljanje knjige se nastavlja, planirano novo izdanje

Autori  monografije, Slađana Paškalj i Radenko Kosić se raduju svakom novom predstavljanju svog projekta i novoj publici. Sebe vide kao neku vrstu ambasadora bih-kulture u Njemačkoj ili Austriji. I u BiH rado prezentiraju monografiju, bili su već u više gradova i planiraju nove posjete.  Iduća je već 19. maja. Nadaju se da će u tom vremenu vrijeme biti lijepo, jer su dosada u Zvorniku  uvijek imali peh da pada kiša. „Sa novim sunčanim  fotografijama iz Zvornika  možda i  nova monografija",  kaže Slađana kroz smijeh. No, svako ko vidi i ovu sadašnju, želi je odmah kupiti i pokloniti nekome koga želi obradovati , kao što su nju, poklonom od kojeg je sve počelo, obradovali njeni prijatelji.