1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kamen spoticanja zvani "halal burger"

13. april 2010

Halal burger zadovoljava norme ishrane ljudi muslimanske vjeroispovesti. U Francuskoj se jedan lanac brze hrane odlučio na ovaj korak. A onda je uslijedila debata - da li se radi o jednom vidu diskriminacije.

https://p.dw.com/p/Mubw
Mušterije u "Isla burgeru" u Nici.Foto: picture alliance / dpa

U gradu Rube, središtu industrijske zone na sjeveru Francuske, blizu belgijske granice, od šezdesetih godina živi veliki broj useljenika iz Tunisa, Alžira i Maroka koji rade u lokalnoj industriji. Od nedavno, u restoranu brze hrane Kvik mogu da jedu hamburgere od mesa životinja koje su zaklane prema pravilima islama - riječ je o dozvoljenoj, halal hrani. Jedan od posetilaca restorana kaže: „Ako većina ljudi jede halal hranu onda je razumljivo i da vlasnici restorana reaguju na to i ponude takvu hranu“.

Pripaziti da se ne diskriminišu nemuslimani

Lanac Kvik ima 360 restorana, od nedavno se u osam nudi halal hrana. Promet u tim restoranima je povećan. Dolaze prije svega porodice sa mnogo djece. Nema alkohola i, naravno, bejkon burgera, jer svinjetina nije halal. Gradonačelnik Rubea, socijalista Rene Vandjerndonk smatra da je riječ o preterivanju i kaže: „Mora se pripaziti da ne budu diskriminisani oni koji nisu muslimani. Bilo bi u redu da restoran nudi i hranu koja nije halal“.

Islamisches Burger-Restaurant in Clichy-sous-Bois
Foto: dpa - Report

Gradonačelnik je zbog toga htio da tuži Kvik, ali je odustao od tužbe kada su ga podržali ekstremni desničari Mari Lepena. Kvik se inače poziva na preduzetničke slobode, a podržavaju ga i liberali i Zeleni koji podsjećaju da se niko ne buni što postoje prodavnice koje nude samo košer proizvode – one koji su u skladu sa jevrejskim pravilima o dozvoljenoj hrani.

Javni život i vjera razdvojeni ustavom

Ali, rasprava o halal hrani ima dublje korijene i socijalista Filip Breton kaže: „Kada pomislim na raspravu o nošenju burke na javnim mjestima i sada halal hrani moram da podsjetim da je Francuska laicistička zemlja“.

U Francuskoj su javni život i vjera razdvojeni ustavom i to se veoma poštuje. Zato je u osnovi rasprave o halal hrani zapravo pitanje u kojoj mjeri bi laicistička država trebalo da vodi računa o željama pripadnika pojedinih vjera.

Autor: Christoph Wöß/ Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić