1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kalvinizam kao rješenje finansijske krize?

7. april 2009

Kaže se da su ideje reformatora crkve iz XVI vijeka Džon Kalvina pomogle u oblikovanju moderne demokratije i kapitalizma. 500 godina nakon njegovog rođenja njemački Istorijski muzej u Berlinu to pažljivije posmatra.

https://p.dw.com/p/HRsL
Portret Džona Kalvina
Moralnim postulatima Kalvinizma pritupiti problemu rješavanja krize.Foto: Deutsches Historisches Museum

Sa više od 360 istorijskih dokumenata, umjetničkih djela i crkvenih predmeta Berlinski šou je najveća izložba u Evropi u trajanju Kalvinove ere koja čini pola milenijuma od reformatorovog rođenja 10. jula 1509. u Nojonu (Noyon) u Francuskoj. Izložba se fokusira na Džona Kalvina (John Calvin) kao osobu i njegov uticaj na Evropu. Takođe se dotiče tema kao što su isključivanja, migracije i manjine - problematične teme za Evropu tokom mnogo različitih epoha. Sam Kalvin je bio primoran da zamijeni Francusku Švajcarskom 1535. kada su religiozne tenzije prerasle u nasilje nad protestantima.

Bilo je to vrijeme kada su Evropom vladali kraljevi i kada je katolička crkva uticala u političkom i civilnom društvu. Samo dvije decenije ranije Martin Luter je postavio svojih 95 teza na vrata crkve u Vitenbergu (Wittenberg), propovijedajući spas kroz vjeru i nezaustavljivo pokrenuvši početke protestantske reformacije. U tom kontekstu je Kalvin razvio i promovisao rani protestantski pokret. Njegova djelimično teološka uloga kasnije je postala poznata kao Kalvinizam.

Uspon nekorumpirane države

„Kalvinizam je bio veoma uticajan u oblikovanju modernog načina života“, rekao je za Dojče vele (Deutsche Welle) priznati katolički teolog i profesor u penziji Arnold Angenendt. Kalvin je tumačen da je zastupao tezu da ako napraviš jednu grešku, da je to znak da si odbačen od Boga. Kalvinizam je poznat po promociji vrijednog rada, odanosti i perfekcionizma.

Slika Pola Rubensa - Adam i Eva
Adam i Eva su napravili grešku jedući sa drveta poznanja i tako bili "odbačeni od Boga".Foto: Antwerpen, Rubenshuis

“Kalvinova etika širila je profesionalno, odgovorno građansko služenje.” Angenendt dodaje da je to uspon evropske države.

„Građanski službenik koji se ponaša u skladu sa kalvinističkom etikom neće se lako uplesti u korupciju. One zapadno evropske zemlje na koje je Kalvin najviše uticao imale su manje korumpiranu vladu nego njihovi istočni susjedi“ - rekao je Angenendt.

Kalvinističke crkve se karakterišu ne samo po strogoj radnoj etici već i po njihovoj nehijerarhijskoj organizaciji. Ahim Detmers (Achim) iz Evangelističke crkve u Njemačkoj rekao je za DW u e-mail intervjuu.

Ova demokratska jednakost ne donosi samo slobodu već i odgovornost. Kalvinizam ne propisuje tačno definisane principe za svaku situaciju, kaže Detmers. Umjesto toga, nove istorijske situacije - kao što je uspon Nacional-socijalizma u Njemačkoj 30-ih godina prošlog vijeka ili vremena ekonomske nejednakosti - traže od vjernika da ponovo pogledaju u Bibliju i ponovo je protumače.

Smanjenje uticaja crkve na politiku i jačanje uloge pojednica su sve doktrine Kalvinizma koje imaju mnogo više zajedničkog sa modernim evropskim demokratijama nego sa srednjevjekovnim monarhijama.

"Kalvin je propovijedao aristo-demokratiju", kaže Detmers. Podržavao je organizaciono odvajanje crkve i države, iako se htio osigurati da je društvo bazirano na hrišćanskim principima, kao što je Deset zapovijesti.

Putokaz za katoličku i proterstantsku crkvu.
Foto: dpa

"Djelimično u poređenju sa drugim vjerovanjima, koja su organizovana više hijerarhijski i manje polažu na obrazovanje i učešće vjernika. Kalvinizam nudi modernom društvu veliki potencijal za inovaciju i refleksiju“, tvrdi Detmers.

Riješenje za finansijsku krizu?

Međutim, Evangelistički sveštenik je upozorio na presnažnu vezu između Kalvina i razvoja moderne demokratije i kapitalizma, dodajući da je tu mnogo istorijskih i socijalnih faktora odigralo ulogu. Da li bi kalvinistički ideali, bazirani više na strahu nego na vrlini trebalo da imaju veći uticaj na današnje društvo, je drugo pitanje. Na otvaranju berlinske izložbe ranije ove sedmice, Holandski premijer Jan Peter Balkenende je istakao da jaka radna etika čini značajan dio kalvinističke teologije i da je „ugrađena u moralni ram“.

U svjetlu postojeće globalne ekonomske krize bilo bi „dobro kada bi se finansijska tržišta više rukovodila ovim principom“. Prema Njemačkoj evangelističkoj crkvi preko 25 miliona ljudi pripada evangelističkoj crkvi. Dva miliona od njih pripada reformisanim protestantskim crkvama. Druga snažna uporišta reformističke teologije u Evropi su Švajcarska, Holandija, Mađarska, Škotska i Francuska. U Njemačkoj članstvo u državno organizovanoj evangelističkoj i katoličkoj crkvi je određeno dobrovoljnim crkvenim taksama. Dodatnih 25 miliona Nijemaca zvanično pripada katoličkoj crkvi. Kalvinistička izložba u Njemačkom istorijskom muzeju u Berlinu traje do 19. jula 2009.

Author: Kate Bowen/ Sanja Srdić

Odg. Urednik: Svetozar Savić