1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakvo značenje ima povlačenje sirijskih trupa iz Libana

Povlačenje sirijskih trupa iz Libana, koje su predstavljale «snage razdvajanja» za vrijeme građanskog rata u ovoj zemlji, ima višestruko značenje u ovom trenutku odnosa na Srednjem i Bliskom istoku.

Iako je iznuđeno, povlačenje sirijskih jedinica iz Libana u Damasku se pokušava da predstavi i kao gest dobre volje od strane državnog vrha. To ima posebno psihološko značenje. Jer, sirijske trupe su po odluci Arapske lige ušle u LIban daleke 1976. godine, kada je već bjesnio građanski rat u ovoj zemlji. Sirija je tada bila jedina zemlja koja je bez mnogo omišljanja dala na raspolganje oko 40 hiljada vojnika čiji je glavni cilj bio razdvajanje brojnih zaraćenih vojnih i policijskih formacija, kao i pripadnika različitih političkih organizacija koje su, manje više, imale vjerski predznak. Direktni povod za rat bio je napad hrišćanskih oružanih formacija na jedan palestinski autobus u predgrađu Bejruta, tačno prije trideset godina. Rekacija na prve žrtve bilo je stvaranje koalicije muslimanskih i palestinskih snaga. Sirija je bila zainteresovana ne samo da se situacija u Libanu stavi pod kontrolu već i da se ne prelije na njenu nteritoriju, gdje je, takođe, postojao jak palestinski faktor.

Ta vrsta misije sirijske vojske je na određeni način okončana sklapanjem mirovnog sporazuma između zaraćenih frakcija prije 15 godina, ali ova zemlja nije ni pomišljala da povuče svoje trupe. Razlog je bila stalna opasnost od strane Izraela čija je avijacija bombardovala u više navrata ciljeve u Libanu ne štedeći čak ni Bejrut. Za takvo ponašanje Damaska postoji, međutim, i trajniji razlog. Naime, Sirija nije nikada uspostavila diplomatske odnose sa Libanom i danas tu državu smatra dijelom, uslovno rečeno, «Velike Sirije». Ako na izraelskoj strani postoji ideja o «Velikom Izraelu» onda nije čudno što je ovaj dio svijeta toliko rovit. Jer, na tako skučenom prostoru neme mjesta za velike države čije bi se granice poklapale sa onima iz daleke istorije.

Povlačenje sirijskih trupa iz Libana može blagorodno da djeluje na iznalaženje rješenja bliskoistočne krize, ali jednostrano. Izraelu ide u prilog što je Sirija sabijena u ćošak i može postavljati određenije uslove Palestincima o onome što bi se u budućnosti mogla da nazove njihova nezavisna država. Osim toga, Sjedinjene Američke Države na ovaj način hoće da neutrališu ne samo Siriju nego i Iran u budućim odnosima na Bliskom istoku. U sadašnjem trenutku to je direktno povezano i sa djelovanjem libanske gerilske organizacije «Hezbollah» koja prima pomoć od Teherena i Damaska. Ona se, za sada, neće razoružati osim ako ne dođe do direktne prijetnje Vašingtona. Greška današnjeg svijeta jeste u tome što je ovaj dio svijeta potpuno prepušten Vašingtonu. Nedostatak određenijih inicijativa Evrpopske unije, a za njih itekako ima prostora, situaciju u ovom dijelu svijeta čini još nesigurnijom.

Što se Libana tiče, nije na odmet podssjetiti da su poslije sklapanja mirovnog sporazuma dotadašnje zaraćene frakcije vratile dio oružja bivšoj Jugoslaviji koje su od nje kupovale ili dobile na poklon. Dva broda sa lakim naoružanjem i rasklopljena dva helikoptera bila su nekoliko mjeseci u luci Bar 1990. godine, sa tim rabljenim oružjem. Niko ga nije htio da preuzme i na kraju je završilo na ratištima na prostorima bivše Jugoslavije.