1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakva je budućnost izbjeglica u Njemačkoj?

Hoće li izbjeglice u Njemačkoj konačno regulirati svoj pravni status?Kakve su reakcije na inicijativu saveznog ministra unutrašnjih possova Wolfgang-a Scheuble da se pitanje onih koji već godinama u Njemačkoj borave bez reguiliranog pravnog stausa, drugim riječima stalnog boravka, riješi? Kako organizirati život kada vam se pravo boravka godinama produžava tek na tri mjeseca?

Trpljenje kao sudbina

Trpljenje kao sudbina

Muhamer Maljoku je u Njemačku došao sa Kosova 1992. godine. Trenutno živi u pokrajini Baden Wuetenberg koju je tužio jer već godinama ne uspijeva riješiti pitanje stalnog ostanka u ovoj državi:

"Mi ovjde radimo već šest godina. Moja djeca su ovdje završila školu. Živimo na duldungu. Produžavaju nam vizu samo na dva i po, tri mjeseca, nekada i manje. Radimo svi u opštini. Pokušavamo sa advokatom da se izborimo za stalni boravaka".

Maljoku tvrdi da na ovaj način ispunjava sve uvjete da dobije stalni boravak, ali mu je unatoč tome život već godinama neizvjestan

«Život je nikakav. Imamo pravo kretanja samo u krugu do 30 kilometara, osim ako nam grad da odobrenje. I to je život od danas do sutra».

Maljoku je jedan od 190 000 izbjeglica koje žive u Njemačkoj bez reguliranog pravnog statusa, od toga ih 120 000 živi sa tzv. duldungom duže od pet godina.

Prema podacima ambasade BiH u Njemačkoj trenutno boravi oko 20 000 izbjeglica sa duldungom.

Za oktobar je najavljena nova sjednica Ministarske konferencije koja bi trebala poboljšati status ove populacije.

Pitanje reguliranja prava na ostanak stranaca koji godinama žive bez zagarantiranog pravnog statusa u ovoj zemlji, upravo je nedavno pokrenuo savezni ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Scheuble. Nastuprot njegovom nastojanju da se ovo pitanje riješi stoje pojedini pokrajinski ministri unutrašnjih poslova koji se protive omogućavanju prava na ostanak ovoj kategoriji stanovništva.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl ne smatra da sadašnja inicijativa predstavlja stavrnu mogućnost da se ovo pitanje konačno riješi.

Bernd Mešković, glasnogovornik PRO ASYL-a:

«Mi smo još malo skeptični. Pozitivno je doduše da se savezni ministar izjasnio za reguliranje tog pitanja do kraja godine što je on više puta javno rekao. Ono što nas čudi je da je sada jedna takva izjava izazvala tako burne reakcije različitih pokrajinskih ministara unutrašnjih poslova, prije svega, Guentera Becksteina iz Bavarske. On sada kaže kako je to uredu, ali to može važiti samo za mali broj izbjeglica, koji zadovoljavaju vrlo stroge kriterije. Meni nije jasno u kojoj mjeri je Scheuble, koji bi na saveznoj razini trebao posredovati i moderirati između pokrajinskih ministara, svoju sadašnju inicijativu usaglasio sa drugima. Ja se pribojavam da ćemo mi sada do zime imati novu i žestoku raspravu o uvjetima pod kojima osobe sa duldungom mogu dobiti trajnu dozvolu».

Advokat Kasim Rašidović, koji već dugo radi na rješavanju ovih pitanja, također kaže kako ne vjeruje da će, najavljena inicijativa saveznog ministra unutrašnjih poslova Njemačke zaista uroditi plodom.

"Ona je u principu jako dobra. Međutim, s obzirom na to da Scheuble dolazi iz CDU-a, ja ipak nisam baš siguran da će sve te njegove namjere realizirati. Uostalom na zadnjoj ministarskoj konferenciji u decembru prošle godine je već bilo takvih prijedloga, ali nisu realizirani".

Bernd Meškovic iz organizacije Pro Asil kaže kako su brojni problemi ove populacije, te da ovi ljudi prakitčno već godinama ne žive noramalan život:

"U prvom redu postoje problemi sa pristupom trištu rada. Pravo je čudo da je dio osoba sa duldunogom ipak uspio pronači zaposlenje. U brojnim slučajevima to nije tako. Zu te velike probleme oko pronalaženja posla postoje druge restrikicije. Tako brojne izbjeglice ne mogu slodbodno birati gdje će živjeti jer su ograničeni na određeno područje. Mladi, koji često imaju, dobar uspjeh u školi, najkasnije nakon mature, u pravili se ne mogu dalje školovati, drugim riječima sa duldungom normalan život gotovo da nije moguć.

Ovakav pristup, prema mišljenju advokata Kasima Rašidovića za posljedicu ima to da se, prema statistickim podacima, vise stranaca iseljava iz Njemačke nego što dolazi.

«Njemačka je postala neatraktivna zemlja čak i za izbjeglice. Prije nekoliko dana su objavljeni podaci da je broj zahtjeva za azilom u julu ove godine 30 puta manji, nego godinu ranije».

Advokat Kasim Rašidović ipak vjeruje da će se odnos prema strancima u Njemačkoj morati promijeniti. Smatra da je ova zemlja, zbog slabog priraštaja, najjednostavnije rečeno prinuđena uvoziti strance:

«Mislim da će zdrav razum, u političkim krugovima, ipak prevladati, da će oni, pretpostavljam prevashodno raditi na integraciji onih stranaca koji su ovdje i polako početi raditi na otvaranju vrata za priliv novih stranaca. Možda čak da Njemačku učine malo atraktivnijom jer ona nije više izbjeglički cilj. Izbjeglice odlaze u druga mjessta gdje lakše rješavaju izbjeglička i neka druga pitanja»

Audio i video zapisi na tu temu