1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kako zaustaviti priliv "lažnih azilanata" u EU?

Poboljšanje stanja manjina, skraćivanje procedura za obradu zahtijeva za azil, ali i usvajanje „mehanizma suspenzije“, načini su kojima EU vidi mogućnost zaustavljanja priliva "lažnih azilanata" sa Zapadnog Balkana.

Sa sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Luksemburgu poručuju da je situacija zabrinjavajuća i da su dodatni napori neophodni kako bi se izbjegla mogućnost povratka viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana. Od kraja 2009. kada su Crna Gora, Makedonija i Srbija dobile viznu liberalizaciju, a zatim i BiH i Albanija, potražioci azila iz regiona su, godinu dana kasnije, među najbrojnijima u EU. Evropski ministri unutrašnjih poslova u Luksemburgu razgovaraju o mogućnostima riješavanja ovog pitanja.

„Od vizne liberalizacije 2009. godine u Švedskoj je podnijeto 15.000 neosnovanih zahtijeva za azil. Srbija je po broju podnijetih zahtijeva 2010. godine bila na prvom mjestu, ispred Somalije i Afganistana. Moramo da razgovaramo o „mehanizmu suspenzije“, i zbog drugih zemalja koje će dobiti viznu liberalizaciju, ali osnovno pitanje jeste situacija manjina na Zapadnom Balkanu. Moramo da razgovaramo o tome kako unaprijediti situaciju tih ljudi kako bi izbjegli primjenu suspenzije“, izjavio je švedski ministar unutrašnjih poslova Tobijas Bilstrom.

Antrag auf Erteilung eines Schengen-Visum

Nalog za izdavanje viza za zemlje Šengena

Švedska je jedna od šest zemalja koje su zahtijevale hitnu akciju povodom velikog priliva potražilaca azila sa Balkana. U EU kažu da su u pitanju uglavnom ljudi koji zbog ekonomske koristi dolaze u Evropu i svojim velikim brojem blokiraju sistem azila, koji je namijenjen za humanitarnu pomoć politički progonjenim ljudima:

„Ovi ljudi nisu progonjeni u svojim zemljama. Procenat odobrenih zahtijeva za azil je gotovo ravan nuli. Oni mogu da ostanu u Njemačkoj samo ako nisu u mogućnosti da putuju ili im je potrebna zdravstvena njega koju ne mogu dobiti u svojim zemljama. Jasno je da oni koji nemaju pravo na azil moraju da se vrate u svoje zemlje, što je moguće brže“, smatra zamjenik njemačkog ministra unutrašnjih poslova Ole Šreder.

O prilivu azilanata sa Zapadnog Balkana će se razgovarati na susretu u Tirani

U EU za sada se ne govori o konkretnoj suspenziji bezviznog režima za neku od zemalja Zapadnog Balkana. Ipak, očekuje se da se početkom sljedeće godine usvoji tzv „sigurnosna klauzula“ ili „mehanizam suspenzije“ koji bi poslužio kao posljednja mjera u slučaju nastavka zloupotrebe bezviznog režima. Istovremeno zemlje Unije očekuju od država Zapadnog Balkana da urade svoj „domaći zadatak“ i učine više na informisanju svojih građana o pravima i obavezama koje sa sobom nosi bezvizni režim, ali i na poboljšanju situacije manjina, posebno romske populacije koja je i najbrojnija u zahtijevima za azil u EU.

Pojedine zemlje članice, koje imaju najviše problema sa „ekonomskim azilantima“, već rade i na skraćivanju svojih procedura kako bi obeshrabrile sve one koji očekuju da će profitirati od pomoći i smještaja koji se dobijaju tokom obrade zahtijeva za azil. Njemačka je u Luksemburgu najavila da će svoje procedure koje su do sada trajale i do 14 mjeseci drastično skratiti, ali i da će Srbiju i Makedoniju staviti na listu tzv. "sigurnih zemalja", što će dodatno skratiti obradu zahtijeva za azil, a sam sistem osloboditi „lažnih azilanata“ u korist onih ljudi kojima je zaštita azila zaista potrebna. Njemačka poručuje da je neprihvatljivo da iz Srbije dolazi dva puta više zahtijeva za azil, nego iz Avganistana, i poziva na bolje informisanje građana i kažnjavanje tzv „lažnih azilanata“, ali i onih koji, kao recimo prevoznici ili organizatori, učestvuju u zloupotrebama bezviznog režima. U Luksemburgu je najavljeno da će se o prilivu azilanata sa Zapadnog Balkana razgovarati ponovo već za 10 dana na ministarskom sastanku u Tirani.

Autor: Marina Maksimović

Odg. ured.: Senad Tanović