1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kako zaustaviti digitalnu krađu knjiga?

To što je prije petnaest godina bio MP3, sada su E-Books odnosno elektronske knjige. Isto kao i muzika i knjige se ilegalno mogu “skinuti” sa Interneta. Izdavačke kuće su bespomoćne uprkos zakonima.

E-Books

E-Books

I muzička industrija je taj problem do prije par godina potcjenjivala, a onda se strategija uticajnih izdavačkih kuća promijenila. Da li će tako biti i sa knjigama? Kada je 1999. godine Napster, najveća svjetska muzička berza počela sa radom na Internetu, nije prošlo mnogo vremena, dok tu ilegalnu ponudu nisu otkrili milioni ljubitelja muzike. U jednom trenutku, preko deset miliona ljudi koristilo je Napster, kako bi sebe i druge opskrbljivali besplatnom muzikom.

Dok privreda nije uspostavila kontrolu i ponudila legalnu alternativu, prošlo je više od deset godina. Moć MP3 tržište muzičke industrije nije prepoznalo na vrijeme. Prije njega to su učini razni koncerni u drugim branšama kao što su Epl, Aj-tjuns, Amazon ili Telekomova platforma Mjuzikloud, koji su kolač međusobno podijelili – i dan danas dijele.

Industrija knjiga odreagovala brže?

U papiru ili u bajtovima?

U papiru ili u bajtovima?

Muzička industrija dugo vremena nije shvatala moć Interneta. Muzički menadžeri su na svjetsku globalnu mrežu gledali kao na digitalno igralište. Šefovi diskografskih kuća nisu mogli da vjeruju da će MP3 i Internet biti u stanju da u distribuciji muzike naprave takav haos. Onog trenutka kada je problem prepoznat, bilo je bilo prekasno, šteta je bila prevelika. Ali nikad nije kasno.

Trgovina kopijama elektronskih knjiga još uvijek je na počecima. Za njih još uvijek ne postoji tako veliki interes, samo se stručna literatura sve više objavljuje u digitalnoj formi. Ipak izdavačke kuće bile su svjesne da će se sa piraterijom suočiti prije ili kasnije. Brzo su shvatile da elektronske knjige moraju što prije da se nađu i na Internetu, kako ne bi izgubile kontrolu. I to bez tehničkih problema, po pristupačnim cijenama.

Sredinom 2000. godine krenulo se u akciju: najprije su se tržišni lider Amazon, ali i druge platforme specijalizovale za distribuciju literature, kao što su Libri ili Libreka. Iz oblasti beletristike više gotovo da nema štampane knjige, koja ne može da se nađe i u elektronskom obliku. Doduše, tržišni udio elektronskih knjiga 2011. godine bio je svega 0,8 odsto, ali se protekle godine povećao na 2,4 procenta.

Razloga za slabo interesovanje je mnogo. Mnogi još uvijek više vole papir u rukama, nego čitanje sa ekrana. Mnogi se žale da su cijene elektronskih knjiga previsoke. Uz to one često sadrže digitalnu zaštitu, koja korisnicima onemogućava čitanje knjige na više računara. Mnogi korisnici protivili su se ambicijama Amazona da dominira tržištem, tako što je uveo svoj format i elektronsku knjigu „Kindl“.

Ilegalno protiv legalnog: David protiv Golijata?

Pirateriju je teško zaustaviti

Pirateriju je teško zaustaviti

Ilegalni ponuđači pokušavaju Internet gigantima da potkopaju temelje. Portal „TorBoks“ trenutno nudi oko 42.000 elektronskih knjiga, među njima i bestselere i, kako navodi, mjesečno bilježi preko 1,2 miliona preuzimanja elektronskih knjiga.

Korisnike posebno raduje to što za razliku od legalnih prodavaca, ovdje nema zaštite za umnožavanje. Knjige mogu bez problema da se kopiraju i prenose na sve tablet i druge računare. „TorBoks“ od početka oktobra korisnicima nudi i opciju „Sve što možete pročitati“, takozvani fletrejt, za samo tri eura mjesečno.

Amazon ne posustaje

To što internet pirati rade, tržišni lider Amazon uskoro želi da realizuje legalnim sredstvima. Zbog svog gigantskog tržišta Amazon može sam da određuje cijene i nastaviće da ih spušta do krajnjih granica, što će za posljedicu imati da će autori i izdavači biti oštećeni. Na taj način će im legalnim putem biti nanijeta slična šteta koju imaju zbog ilegalnih portala.

Internet pirati iz „TorBoksa“ sebe pomalo vide kao Robina Huda, koji kradu bogatima i daju siromašnima. Oni su se uključili u borbu protiv giganta i iznenadili izdavačke kuće ponudom da obustave onu za preuzimanje na Internetu. Zauzvrat Udruženje nemačkih trgovaca knjigama trebalo bi da se pobrine da se u Nemačkoj uvede domaći fletrejt za elektronske knjige, čime bi se Amazonu i drugima onemogućilo da ubiru plodove sa domaćeg tržišta.

Prosvećivanje umjesto kriminalizacije

Do tog dogovora ipak nije došlo. Umjesto toga, Udruženje njemačkih trgovaca knjigama zalaže se za prosvjećenje. “Korisnicima želimo da ukažemo da se koristeći takve platforme kreću po ilegalnom tlu. Istovremeno želimo da ih upoznamo sa legalnom ponudom”, kaže portparolka Klaudija Paul. Samo platforma Libreka.de u svojoj ponudi ima 270.000 naslova. “Vjerujemo da će se većina korisnika ponašati legalno. Mi ne držimo mnogo do sankcija u ovoj oblasti“. Ipak protiv ilegalnih platformi se moraju preduzeti jasne mere. Na tom planu Udruženje njemačkih trgovaca knjigama očekuje akciju nadležnih službi i Anti-piratske organizacije.

Interesovanje za digitialna izdanja polako raste

Interesovanje za digitialna izdanja polako raste

Izdavačke kuće se protive i ideji fletrejta, a time bi mogli jednim udarcem da ubiju dvije muhe: da suzbiju pirateriju, kao i da internet gigantu oduzmu pravo na ponudu fletrejta. Autori i izdavačke kuće u tom bi slučaju morali da se zadovolje manjom zaradom. Ali ni muzička industrija, ni muzičari od legalne prodaje MP3 nisu propali. Poslije postignute zarade od više milijardi eura, muzičko tržište se polako ponovo konsoliduje. Svaki peti euro danas se zarađuje od MP3 prodaje, a biljži se i tendencija daljeg rasta.

Autor: Lars Sobiraj / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić