1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako zarađuje "Islamska država"?

"Islamska država" raspolaže ogromnim financijskim sredstvima koje crpi iz različitih izvora. Da bi pobijedila IS međunarodna zajednica stoga treba iskoristiti i zakone tržišta, smatraju stručnjaci.

Teroristička organizacija "Islamska država" (IS) se ne treba brinuti kada je riječ o novim članovima. Iz skoro svih dijelova svijeta mladi muškarci (a sve više i mlade žene) priključuju se džihadistima. Jedni to čine iz vjerskih ubjeđenja, drugi jer vjeruju da će na taj način moći biti na strani ugrožene braće po vjeri. Neki drugi se pak na taj korak odlučuju iz želje za avanturom ili jednostavno zbog volje za zločinima i nasiljem. Ali jedno je svojstveno svim članovima "Islamske države": Oni dobijaju plaću. 500 do 600 dolara mjesečno dobija jedan obični borac za svoj angažman. Ukoliko se to preračuna onda se dolazi do ogromne sume i među nižim činovima. IS je također uveo i neke humanitarne programe kojima podržava siročad, udovice i povrijeđene. Sveukupno IS, kako izvještava list "Al-Araby al-Jadeed" raspolaže sa budžetom od oko dvije milijarde dolara u 2015. godini. List međutim ne isključuje mogućnost da je ovaj iznos i veći.

Kako IS dolazi do te sume? Do prošle jeseni IS je zarađivao uglavnom zahvaljujući prodaji nafte. Kako u Iraku, tako i u Siriji je započeo sa nasiljem u regionima u kojima se nafta proizvodi. Još protekle jeseni IS je, prema navodima lista "Foreign Affairs", dnevno proizvodio 44.000 barela nafte u Siriji i 4.000 barela u Iraku. No onda su učestali napadi međunarodne koalicije predvođene SAD-om na položaje ove terorističke organizacije. Na meti napada su se našla i naftna postrojenja, što je za posljedicu imalo znatno smanjenje prodaje nafte.

Syrien Kurdische Ölfelder von IS eingenommen

IS je zauzeo brojna područja bogata naftom u Siriji i Iraku

Mnogobrojni izvori

Ipak IS je u međuvremenu pronašao nove izvore. Tako se stalno pominju novčane potpore iz zaljevskih zemalja. No to se još uvijek međutim ne može dokazati. Očito je međutim da privatna lica izdvajaju određene sume ekstremistima iz simpatija prema njihovim ekstremističkim razmišljanjima. Drugi opet plaćaju iz sasvim drugih motiva: Oni strahuju da bi IS mogao postati aktivan i na arapskom poluotoku. Činjenica je da su na saudijsko-iračkoj granici već zabilježeni prvi okršaji. Kako bi spriječili da se ekstremističko nasilje proširi i na arapski poluotok, ove države prebacuju novac terorističkoj organizaciji. To u najmanju ruku tvrde predstavnici kurdske vlade na sjeveru Iraka.

Izuzetno velike sume novca IS ipak dobija zahvaljujući kriminalnim poslovima. IS trguje kako cigaretama, lijekovima i mobilnim telefonima, tako i sirijskim i iračkim antikvitetima. I prodaja putnih isprava spada u njihov asortiman. One potiču od inozemnih boraca koji svoje pasoše, po dolasku u Irak i Siriju, djelomice prodaju i za hiljade američkih dolara po jednoj ispravi. Politički iznimno simbolična odluka ovih boraca da stari identitet ostave iza sebe tako predstavlja jedan od izvora prihoda za IS.

Dodatna sredstava IS dobija preko otmica i trgovine ljudima. Ukoliko nije riječ o posebice poznatim - dakle zapadnim - taocima, IS onda pokušava dobiti otkupninu za oslobađanje svojih žrtava. Također se finansira i od prodaje žena-taoca, poput otete Jezuitkinje. Odnedavno se izvještava da je ova teroristička organizacija započela i sa trgovinom leševima, tačnije dijelovima leševa. Ljudski organi su naime u brojnim bolnicama i klinikama hitno potrebni. Osim toga IS u osvojenim područjima ubire porez od tamošnjih stanovnika.

westliche Dschihadisten Videostill IS Islamischer Staat Deutschland Kämpfer

Dio novca IS zarađuje i od prodaje pasoša džihadista koji dolaze sa Zapada

Tržištem protiv tržišta

Veliki dio svog ekonomskog uspjeha IS može zahvaliti ekspertizama svojih članova. Među njima nisu samo dezorijentirani mladi ljudi kojima organizacija nudi uporište i iz njihovog ugla gledano orijentaciju koja ima smisla. Brojni članovi na višim i rukovodećim nivoima su bivši članovi iračke vojske iz vremena Sadama Huseina. Oni su, nakon što su bili uhapšeni od strane Amerikanaca i smješteni u zatvore širom zemlje, iza rešetaka ostvarili kontakte sa iračkim podzemljem.

Prema procjenama Louise Shelley, kriminologinje, koja se bavi terorizmom i međunarodnim kriminalom, poslove IS-a nije moguće zaustaviti samo policijskim ili vojnim mjerama. To mnogo više ovisi o tome da se za nekonkurentno povoljnu ukradenu robu, koju prodaje IS, pronađe atraktivna alternativna ponuda.To bi trebale podržati SAD, napisala je Shelley u tekstu objavljenom u listu Foreign Affairs. "Kako bi se pobijedio jedan ekonomski konkurent mora se učiniti više od toga da se smanje njegovi izvori prihoda. Njega je potrebno potući na njegovom vlastitom terenu, u njegovim poslovima. Drugim riječima, potreban je legalan posao, kako bi se potukao ilegalni ", kaže ona.

Stoga bi, napisala je Shelley, SAD trebale pri tome podržavati iračku vladu da štiti nacionalnu ekonomiju i na taj način je učini atraktivnom i time konkurentom. Ukoliko na jednom tržištu nedostaju atraktivne ponude, onda se kupci pokušavaju snabdjeti na drugom. Također bi, prema njenom mišljenju, trebalo bolje iskoristiti know how lokalnih poduzetnika kako bi se bolje identificirali putevi poslovanja koje koristi IS i onda mu se suprotstaviti alternativnom ponudom. Tržište prati pravila. Onaj ko ih ne poštuje, propada. To važi čak i za teroriste, koji se čine svemoćnim.

Preporuka redakcije