1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kako Zapad može pomoći arapskom svijetu?

Šta će se desiti nakon arapskog proljeća? Kako Evropa i Zapad mogu pomoći zemljama južnog Sredozemlja u procesu transformacije? O ovim pitanjima raspravljalo se na jednoj podijumskoj diskusiji u Berlinu.

default

Iz Tunisa i Egipta, revolucija je prešla u Libiju

U Njemačkoj su gotovo već zaboravljene revolucije u Tunisu i Egiptu. Pri tome su slike sa Tahrir trga u Kairu svakodnevno dominirale na televizijskim ekranima. Međutim, od svrgavanja Ben Alija i Hosnija Mubaraka je prošlo već nekoliko sedmica, revolucija je prešla u susjednu Libiju i tamo izazvala krvavi građanski rat. Početkom intervencije Zapada sada prijeti opasnost da se ustanak u arapskom svijetu pretvori u dugotrajni međunarodni konflikt.

To je bar scenarij koji predviđa jordanski politolog Mouin Rabani. On je to i istakao na podijumskoj diskusiji koju je organizovala Fondacija Heinrich-Böll. "Mislim da je sasvim razumljivo da su libijski pobunjenici u svojoj beznadežnosti zatražili evropsku intervenciju. Vjerujem, međutim, da će ta intervencija nanijeti više štete nego što će pomoći. Ne smije se gledati samo na kratkoročne već i na dugoročne posljedice. Vrlo bih se čudio kada to ne bi dovelo do dugoročne okupacije u Libiji, što bi moglo imati nepredvidive posljedice", istakao je ovaj politolog. Rabani kaže da se libijskim pobunjenicima mogla pružiti i druga vrsta pomoći. Na primjer isporukama oružja, kako bi se zaštitili od Gadafija, o čemu se upravo žustro i raspravlja u NATO-u.

Deutschland Westerwelle zu Lage in Libyen und Japan

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle isključio je mogućnost njemačkog učešća u napadima

Podsjećanje na kolonijalno doba

Isto mišljenje dijeli i alžirska novinarka i autorica Gania Moufok. Ona također odbija vojnu intervenciju Zapada. "Bilo je, ako ništa, prijedloga. Njemačka je bila protiv intervencije. Ne želim se miješati u unutarnju debatu u Njemačkoj, ali mislim da je taj stav bio oprezan. Južna i Latinska Amerika su protiv, isto kao Kina i Rusija. To su ipak nekoliko milijardi ljudi koji su odbili rat. Pored toga se kaže da se ovdje radi o međunarodnoj koaliciji", kazala je Moufok.

Alžirska novinarka navodi da se u Evropi i SAD-u vode ozbiljne diskusije o tome da li su narodi Bliskog istoka uopšte sposobni za demokratiju. To je, kako kaže, podsjeća na kolonijalno doba kada su bijeli osvajači debatirali o tome da li su crnci uopšte ljudi.

Kako prema Bliskom Istoku, tako i prema Izraelu

Sličan stav ima i Muriel Asseburg iz Fondacije nauka i politike u Berlinu. I ona priželjkuje više pomoći za demokaratski pokret u Magrebu i na Bliskom istoku: "Ono što smo do sada počeli je daleko iza onoga što bismo trebali učiniti za region: entuzijazam, velikodušnost, volja da se iskoriste šanse; rizikovati, umjesto sa strahom gledati na situaciju i stavljati u prvi plan negativne događaje i ono što bi nam moglo predstavljati prijetnju."

Muriel Asseburg smatra da bi Zapad na Bliskom Istoku morao postati vjerodostojniji. Tako bi, kako navodi, prema Izraelu morao postavljati iste zahtjeve kao što to čini prema arapskim vlastodršcima.

Autorice: Bettina Marx / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović