1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako uopće nastaju „migrantske karavane“?

Evan Romero-Castillo
11. novembar 2018

SAD je krajnji cilj izbjegličke karavane koja se trenutno kreće Meksikom. Kome je uopće u interesu da ljudi bježe iz svojih zemalja? Oko tog se pitanja šire razne teorije zavjere. Što je istina, a što ne?

https://p.dw.com/p/3818U
Guatemala Tausende Migranten aus Mittelamerika warten auf Einreise nach Mexiko
Foto: Getty Images/AFP/P. Pardo

I u SAD-u i u zemljama Srednje Amerike se vodi bitka oko interpretacije i smisla najnovije „karavane" migranata, koja je u međuvremenu stigla u Meksiko i kreće dalje u smjeru sjevera. Neki mobilizaciju oko 9.000 Honduranaca, Salvadorijanaca i Gvatemalčana opisuju kao „neprirodan" fenomen, koji forsira savez autokratskih vladara Latinske Amerike i moćne ekonomske grupe – kako bi naškodili američkom predsjediku Donaldu Trumpu uoči (u međuvremenu održanih) „Midterm-izbora".

Nikaragvi i Venezueli se predbacuje da sponzoriraju najnoviju karavanu, kako bi skrenuli medijsku pažnju sa stanja u njihovim zemljama. I jedna i druga država je u fokusu svjetske javnosti zbog sustavnog kršenja ljudskih prava. Vlada Hondurasa nedavno je optužila oporbenu stranku LIBRE da je marioneta venezuelanskog državnog šefa Nicolása Madura, te da je „nagovorila" preko tri tisuće svojih očajnih zemljaka na migraciju. Honduras i Gvatemala su najavili provođenje istrage kako bi kaznili „pokrovitelje" migrantske karavane.

Migrante se instrumentalizira

"Međunarodno pravo ne predviđa sankcije za one koji pomažu migrantima", kaže Frank Wolff iz Instituta za istraživanja migracija i interkulturalne studije (IMIS) u Osnabrücku. "Države mogu kazniti aktere ukoliko oni tu pomoć kategoriziraju kao ratna ili kriminalna djelovanja. Međunarodni sporazumi obvezuju sve zemlje da svojim građanima u svakom trenutku omoguće i napuštanje teritorija te zemlje. Dok na jednoj strani nijedna država nema dužnost zaustaviti migrante koji prelaze preko njezinog vlastitog teritorija, isto tako na drugoj strani nijedna zemlja nije dužna prihvatiti migrante. Taj pravni vakuum migrante stavlja u tešku situaciju", kaže ovaj stručnjak.

Mexiko Migranten aus Honduras auf dem Weg in die USA
Migranti iz Hondurasa na putu prema SAD-uFoto: Getty Images/AFP/P. Pardo

Migrantske karavane se instrumentalizira sa svih strana, dodaje Wolff. Pritom su se one, kako kaže, formirale spontano i s vremenom su rasle jer se ljudi na opasnom putu prema sjeveru jednostavno osjećaju sigurnije u većim skupinama. Kod rasta pojedinih grupa veliku ulogu su, dodaje, igrale i društvene mreže.

"Osim toga ne sanjaju baš svi ti migranti o životu u SAD-u. Aktualna migrantska kretanja opadaju i rastu na dnevnoj bazi, zato što im se svaki dan ili priključe stotine novih ljudi, ili  neki napuste grupu", kaže Wolff.

„Socijalni procesi koji nisu novitet"

"Fuzije te vrste su manifestacije socijalnih procesa, koji nisu novi", smatra Günter Maihold, zamjenik direktora Zaklade znanost i politika (SWP) u Berlinu. Ovaj put se karavane preklapaju s izborima u SAD-u koji su važni za Trumpa, naglašava Maihold, te s preuzimanjem dužnosti meksičkog predsjednika od strane progresivnog Andrésa Manuela Lópeza Obradora. Šefovi vlada u Venezueli i Nikaragvi, Nicolás Maduro i Daniel Ortega, u karavanama možda vide dobrodošlu „packu" u smjeru Bijele kuće, ali po Maiholdovom mišljenju nije ni jedna niti druga zemlja potaknula kretanje karavane.

"Ne iznenađuje me da toliko puno stanovnika Hondurasa, Salvadora i Gvatemale okreće leđa svojim domovinama. Rekao bih da oni na taj način poručuju kako ne vjeruju u mogućnost promjene stanja izlaskom na izbore", kaže Günter Maihold i navodi razloge koji tjeraju ljude iz Latinske Amerike u egzodus: manjak posla, slabe šanse za obrazovanje, javni sektor, pogoršanje socijalnog položaja, siromaštvo i visoka vjerojatnost da netko postane žrtva kriminalnih bandi, političkog ili spolno specifičnog nasilja.

USA Migration l Soldaten sollen die Grenze zu Mexiko sichern
Eksperti očekuju da će se karavana podijeliti na manje grupe i uzduž propusne granice između Meksika i SAD-a pokušati prijeći na drugu stranuFoto: picture-alliance/dpa/E. Gay

Brojne opasnosti na putu prema sjeveru

"Ne iznenađuje me ni to da ima puno aktivista i nevladinih organizacija koji pomažu migrantima na njihovom opasnom putu kroz Srednju Ameriku i Meksiko", dodaje Maihold. Frank Wolff iz IMIS-a se slaže s tim mišljenjem: „Karavane nisu centralizirane, ali djeluju poput magneta za mnoge ljude iz Srednje Amerike, jer transportiraju osjećaj sigurnosti. Žene, mladi i djeca profitiraju najviše od zajedništva karavane", kaže stručnjak iz Osnabrücka.

"Karavana sigurno neće kao monolitna skupina doći do granice SAD-a, kao što to zamišljaju Trump i njegovi pristaše", smatra Wolff. On očekuje da će se karavana prije toga podijeliti na manje grupe i uzduž propusne granice između Meksika i SAD-a pokušati prijeći na drugu stranu. Samo tako, smatra naš sugovornik, migranti uopće imaju šansu doći u SAD – a to i oni sami znaju, napominje Wolff. „Upravo to je ono što oni i čine posljednjih pet ili šest godina", dodaje Günter Maihold. "Aktualne karavane su neobično velike, ali to nisu prve karavane".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android