1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kako su vlasti Leipziga prokockale vodovod...

Jedan od najvećih finansijskih skandala u koje su umiješane lokalne vlasti u Leipzigu se upravo raspliće pred sudom u Londonu. Gradovi plaćaju svoj ceh pohlepi na financijskom tržištu.

Priča o gradskom komunalnom poduzeću istočnonjemačkog Leipziga zvuči kao epizoda iz poznatog ekonomskog trilera američkog spisatelja Dona DeLilla „Cosmopolis“. I ovdje se radi o neracionalnim i samouništavajućim mehanizmima koji vladaju unutar finansijskog kapitalizma i kako osobe, koje djeluju unutar ovog sistema, ali kojeg više pretjerano ne razumiju, polako propadaju.

Magična formula CBL

Kao i u mnogim poučnim trilerima, koji se odigravaju u visokim sferama financijskog mešetarenja, i u slučaju grada Leipziga na početku stoji pohlepa. Leipzig je, kao i većina njemačkih gradova, prije desetak godina bio do grla u financijskim problemima. Gospodarske reforme tadašnje socijaldemokratsko-zelene vlade kancelara Gerharda Schrödera, još nisu počele djelovati, broj nezaposlenih je dosegao brojku od 5 miliona a gradske blagajne su zbog ogromnih socijalnih izdataka životarile na rubu egzistencije.

Bildergalerie zum Städteportrait Leipzig

Lajpciške vlasti infrastrukturu prodale američkim investicijskim fondovima a potom je otkupljivali

Lajpciškim gradskim vlastima je pala na pamet ideja koja je tih godina padala na pamet upravama mnogih njemačkih gradova: svoju infrastrukturu prodati investicijskim fondovima te potom istu tu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija itd.) otkupljivati natrag na leasing od financijskih fondova. Cross-Border-Leasing, CBL, se u financijskim krugovima naziva ovaj mehanizam koji je u tim godinama bio moguć zbog jedne američke rupe u zakonu. Fondovi su naime investicije u Njemačkoj mogli u SAD-u odbiti od poreza a dio te dobiti je podijeljen s partnerom u Njemačkoj.

Kad krene po zlu...

Kasnije su američke vlasti zatvorile tu poreznu rupu a CBL dealovi su u međuvremenu zabranjeni. No mnogi gradovi u Njemačkoj još i dan danas skupo plaćaju svoj kratkotrajni izlet u mutne vode međunarodnog financijskog mešetarenja. Riskantni potezi su doduše kao i svi ostala kretanja kapitala osiguravani klasičnim osiguranjima kredita. No u trenutku kada poslovi propadnu, poput ovog s gradskom infrastrukturom, banke koje se upuštaju u osiguranja ovakvih visokorizičnih poslova, ostaju na gubicima u astronomskim iznosima. Tako je i švicarska banka UBS opekla prste i sada joj Vodoopskrba grada Leipziga duguje preostalu svotu od 290.000 eura. Koju Leipzig ne želi isplatiti. Zbog čega je USB grad Leipzig tužio pred Sudom u Londonu.

Kriminalna energija

Direktor Lajpciškog Holdinga Norbert Menke, tadašnji ugovor smatra ništavnim, jer je do njega došlo “pod utjecajem kriminalne energije”. I zaista su neki vinovnici ovog projekta, dva visoka menadžera grada Leipziga u međuvremenu optuženi zbog korupcije. Njemački mediji tvrde kako je u “podmazivanje” prodaje infrastrukture američkim fondovima, u koje je utrošeno nekoliko milijuna eura, skupa putovanja i satovi, bio umiješan i jedan USB-ov bankar.

Bildergalerie Schweiz Steuern Logo der Schweizer Großbank UBS in Zürich

Švajcarska banka UBS

No unatoč pravomoćnoj presudi pred jednim njemačkim sudom, USB tvrdi da se grad Leipzig mora pridržavati ugovora. Presuda u Londonu, gdje su ugovori i potpisani, očekuje se na jesen. No više od samog novca i presude, njemačka javnost je zabavljena uklanjanjem krhotina nastalih u posljednjih desetak godina upuštanjem njemačkih gradova u financijske vratolomije.

Poduzetni gradovi

No, nisu svi uvjereni da se iz iskustava iz prošlosti nešto i naučilo. Conny Petzold sa Sveučilišta u Frankfurtu je kroz jednu studiju pokazala kako se posljednjih godina u Njemačkoj stvorila neka vrsta „poduzetničke gradske politike“ na što su gradske uprave bile prisiljene zbog smanjenih prihoda i povećanih rashoda. I svakako činjenice da centralna vlast u Berlinu gradove često prepušta sebi samima. „Posebno su prezaduženi gradovi bili neoprezni kada su u pitanju rizični financijski poslovi“, kaže Petzold. Iris Zenker, odvjetnica specijalizirana za gospodarsko pravo, smatra da u gradovima četo nedostaje stručnjaka, koji bi se bavili složenim financijskim mahinacijama. U međuvremenu je većina gradova otkupila (uz financijske gubitke) svoju infrastrukturu natrag a i regulacija tržišta je u međuvremenu promijenjena tako da kockanje na financijskom tržištu više nije tako jednostavno kao do pred koju godinu. Dobra vijest za njemačke građane koji se mogu opustiti zbog činjenice da je gradska infrastruktura, posebno ona osjetljiva poput vodoopskrbe, ponovno u rukama onih kojima i pripada a to su gradovi i njihovi stanovnici.